Gotovo 1000 vrsta bakterija, od čega su stotine prvi put viđene, pronađene su u ledenjacima Tibetanske visoravni. A s klimatskim promjenama koje prijete ovoj dragocjenoj okolini, nova otkrića izazivaju novu zabrinutost oko oslobađanja potencijalnih patogena u dvije najnaseljenije zemlje svijeta. Kako je objavljeno u časopisu Nature Biotechnology, naučnici sa Univerziteta Kineske akademije nauka prikupili su površinski snijeg, led i druge uzorke sa 21 tibetanskog ledenjaka između 2016. i 2020. i otkrili 968 vrsta bakterija – od kojih oko 82 posto nikada nije dokumentovano.
Nekada se pretpostavljalo da su glečeri previše ekstremni da bi mogli podržavati veliku raznolikost života, ali nedavne studije su pokazale da je to daleko od istine. Prošle godine istraživači su opisali niz virusa pronađenih u 15.000 godina starom ledu ledenjaka koji nijesu bili ništa slično onome što su ikada prije vidjeli.
Ledenjaci i ledeni pokrivači pokrivaju oko 10 posto Zemljine površine i najveći su rezervoar slatke vode na planeti. Osim naučne radoznalosti, postoji mnogo hitnija potreba za razumijevanjem mikroba koji ovdje obitavaju. Istraživači u novoj studiji izražavaju zabrinutost da se ledenjaci Tibetanske visoravni sve više tope zbog zagrijavanja uzrokovanih klimatskim promjenama. Strah ih je da bi se mnoštvo bakterija koje su stajale zatočene u ledenjacima na visoravni uskoro moglo naći u novim sredinama nizvodno.
– Savremeni i drevni patogeni mikrobi zarobljeni u ledu mogli bi dovesti do lokalnih epidemija, pa čak i pandemija […] Ti mikroorganizmi mogu nositi nove virulencije koje biljke, životinje i ljude čine ranjivima. Osim toga, ove virulencije se mogu horizontalno prenijeti unutar mikrobne zajednice putem mobilnih genetskih elemenata […] Interakcija između ledenjaka i modernih mikroorganizama mogla bi biti posebno opasna, a potencijalne zdravstvene rizike treba procijeniti – piše u studiji.
Da stvar bude još ozbiljnija, Tibet se nalazi se na vrlo važnom, ali nesigurnom mjestu u svijetu. Poznat kao “vodotoranj Azije”, izvor je nekoliko najvećih svjetskih rijeka okruženih gusto naseljenim područjima, uključujući Yangtze, Žutu rijeku, rijeku Ganges i rijeku Brahmaputru. Ako bi se patogena bakterija ovdje ukorijenila, mogla bi biti razorna.
– Oslobađanje potencijalno opasnih bakterija moglo bi utjicati na dvije najnaseljenije zemlje na svijetu: Kinu i Indiju – dodaju autori studije.
Ovo su za sada vrlo preliminarna upozorenja, ali istraživači sugerišu da njihov novi rad naglašava hitnu potrebu za procjenom potencijalnih zdravstvenih rizika otapanja ledenjaka. Magazin.hr
Add comment