Bebe rođene tokom prvog kovid-karantina imale su manje prekretnica u razvoju sa godinu dana nego one rođene prije pandemije iako su možda brže puzale, ukazuju podaci. Oko 600.000 beba je rođeno u Britaniji, a još 60.000 u Irskoj u 2020. kada su zbog kovid-restrikcija i nošenja maski obustavljene mnoge društvene aktivnosti, uključujući grupne igre najmlađih, izleti trudnica i zagrljaji s roditeljima. Roditelji i psiholozi od tada razmišljaju o uticaju takve iznuđene izolacije na društveni razvoj beba.
– Karantin je naročito bio strog u Irskoj. Tokom prvih šest mjeseci porodice koje smo proučavali su bile u kontaktu sa u prosjeku samo četvoro drugih ljudi izvan porodične jedinice, a svaka četvrta beba se do svojih godinu dana nije susrela s drugim djetetom svog uzrasta – rekla je dr Sjuzan Birn, dječji neurolog na Kraljevskom koledžu hirurga u Irskoj.
Da bi istražili kako je ovo uticalo na njihov razvoj, dr Birn i njene kolege su tražili od roditelja 309 „pandemijskih“ beba da kada napune 12 mjeseci, procjenjuju njihovu sposobnost puzanja, podizanja malih predmeta koristeći palac i kažiprst, jasnog izgovaranja bar jedne smislene riječi kao i još sedam razvojnih prekretnica. Sve bebe su rođene između marta i maja 2020.
Kako piše Gardijan, studija, koja je objavljena u Archives of disease in childhood, ukazala je da karantin u pandemiji ima male, ali mjerljive uticaje na jezičke i komunikativne vještine beba – u poređenju s bebama rođenim prije pandemije, postojala je manja vjerovatnoća da jasno izgovore jednu smislenu riječ (89 odsto prema 77 odsto), da pokazuju na ljude ili predmete (93 u odnosu na 84 odsto) ili da mahnu. Međutim, više njih je moglo da puzi (91 odsto prema 97,5 odsto) – vjerovatno zbog toga što su više vremena provodile na podu, umjesto u sjedištima automobila i kolicima.
Add comment