Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije prvo je u regionu objavilo da je započelo implementaciju Nacionalnog programa za upravljanje krizama i otpornošću zdravstvenog sistema, što je prvi takav program u zemlji. Ministar zdravlja ove zemlje Azir Aljiju izjavio je na konferenciji za novinare da program uvodi novu logiku za postupanje s rizicima, standardizovane protokole, digitalnu platformu za koordinaciju u realnom vremenu, obuke, simulacione vježbe i interoperabilnu komunikaciju između zdravstvenih i bezbjednosnih institucija. Riječ je o programu usklađenom sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropske unije (EU), u vezi sa najnovijim Pandemijskim sporazumom.
Ova platforma, kako je naglasio Aljiju, jača otpornost sistema, te predstavlja korak ka integrisanoj zdravstvenoj bezbjednosti i ažuriranju Nacionalnog akcionog plana za zdravstvenu bezbjednost, uključujući pouke iz pandemije COVID19. Pored reformi, Ministarstvo zdravlja započinje novu investicionu fazu od 205 miliona evra za rekonstrukciju i unapređenje zdravstvene infrastrukture u Štipu, Tetovu i Kičevu. Ovi projekti su, prema ministrovim riječima, temelj za dostojanstvenije liječenje pacijenata i bolje uslove za medicinsko osoblje.
U okviru nove strategije već aktivno funkcioniše Alat za prijavljivanje nepravilnosti, putem kojeg građani mogu direktno prijaviti probleme u sistemu. Do sada je registrovano 90 prijava, uglavnom iz Skoplja, a najčešće žalbe se odnose na kašnjenje rezultata, kašnjenje pregleda i angažovanje ljekara u javnom i privatnom sektoru.
Ministar Aljiju je istakao da se svaka prijava provjerava od strane posebne radne grupe, što osigurava institucionalnu reakciju. On je, takođe, potvrdio da Ministarstvo do sada nije imalo definisane protokole i standarde za postupanje u kriznim situacijama. Oni se sada definišu i standardizuju prema EU i najboljim svjetskim praksama. To uključuje stvaranje kriznih štabova koji će biti obučeni i simuliraće takve izazove.
Ideja je da svaki član radnih grupa bude spreman da djeluje u slučaju krize bez odlaganja. Kreira se i protokol za interoperabilnost između institucija, kako bi se znalo koje institucije treba da budu aktivne u slučaju prirodne katastrofe ili drugog incidenta. Klinika za traumatologiju i ortopediju, na primjer, biće obučena da ima sposobne timove koji će pravovremeno djelovati u slučaju povreda građana.
MIA
