Pozivajući se na podatke Nacionalnog instituta javnog zdravlja Slovenije, RTV SLO je upozorio na porast zastupljenosti infekcije šuge u populaciji tokom posljednje dvije godine. Infekcija uzrokovana parazitom Sarcoptes scabiei predstavlja značajan javnozdravstveni izazov u Sloveniji, pogotovu jer je, prema podacima NIJZ-a, trend rasta neupitan.
Ove godine je već otkriveno 1.078 slučajeva šuge u Sloveniji, što je značajno povećanje u poređenju sa 818 slučajeva prijavljenih u cijeloj prošloj godini. Samo u septembru ove godine registrovano je 155 slučajeva, naspram 77 u septembru 2024. Broj prijavljenih slučajeva se 2024. godine povećao za 41 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Infekcija se tokom 2024. najviše pojavljivala u starosnim grupama od 15 do 24 godine, zatim od 25 do 34 godine, te od 4 do 15 godina.
Iako se šuga pogrešno smatra bolešću “sa dna društva”, stručnjaci upozoravaju da niko nije bezbjedan, jer se širom svijeta godišnje zarazi oko 300 miliona ljudi. U skladu s velikom brzinom transfera zaraze, izraženo je i povećanje broja epidemija. Ove godine je bilo deset prijavljenih epidemija, i one su se dogodile u domovima za starije, vrtićima, stambenim ustanovama, bolnicama i porodicama.
Trend rasta slučajeva je, kako se takođe navodi, uočen i kod stranih državljana. U 2024. godini zabilježeno je 638 prijava kod stranaca u Republici Sloveniji, s posebnim porastom u ljubljanskoj zdravstvenoj regiji. NIJZ objašnjava da na širenje šuge utiču masovne migracije ljudi zbog političkih i socioekonomskih razloga, što doprinosi širenju i u zemlje Zapadne Evrope.
Prvi značajan znak infekcije je obično svrab, koji se u početku javlja na pojedinim dijelovima tijela, a kasnije se širi na cijelo tijelo, osim glave, vrata i većeg dijela leđa. Karakteristično je da je intenzivan noću. Kod starijih pacijenata i beba svrab može i izostati. Kod prve infekcije, promjene i svrab se javljaju tek četiri do šest nedjelja nakon zaraze, dok se kod ponovljenih infekcija javljaju brže, za jedan do četiri dana, zbog imunološkog odgovora.
Prenos se odvija prvenstveno direktnim, uskim tjelesnim kontaktom kože na kožu, dugotrajnim držanjem za ruke, spavanjem u istom krevetu ili seksualnim kontaktom. Povremeni dodir, poput rukovanja, obično nije opasan. Prenos indirektno, putem peškira, posteljine ili odjeće je manje vjerovatan, osim kod pacijenata s krustoznom (norveškom) šugom koji su izuzetno zarazni zbog velikog broja grinja. Krustozna šuga se javlja kod osoba s poremećajem imunološkog sistema (stariji, pacijenti sa AIDS-om, limfomom, nakon transplantacije).
NIJZ upozorava da je ključno da pacijenti ne skrivaju svoje stanje i da što prije potraže medicinsku pomoć. Neliječena šuga može dovesti do komplikacija, poput impetiga i gnojne upale kože. NIJZ preporučuje da se pored individualnog liječenja (nanošenje masti na suvu, hladnu kožu po cijelom tijelu, uz ponavljanje nakon sedam dana), neophodno da se istovremeno liječe svi članovi domaćinstva i osobe koje su bile u bliskom kontaktu. Osim medicinskog tretmana, pranje posteljine, peškira i odjeće je takođe obavezan dio borbe protiv šuge.
Čak i nakon uspješnog liječenja, mrtve grinje ostaju u koži i mogu izazvati alergijsku reakciju, što znači da svrab može trajati još dvije do tri sedmice dok ih koža ne izbaci.
RTV SLO / NIJZ; https://www.rtvslo.si/zdravje/okuzbe-z-garjami-so-v-zadnjih-letih-v-precejsnjem-porastu/762026; Kijara Ferenc Stanko
