Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Maribor obilježio je deset godina rada. U okviru proslave jubileja fokus javnosti je postavljen na hronični problem slovenačkog zdravstva – preopterećenost hitnih službi i reforme koje bi trebalo da olakšaju pritisak na bolnice.
Kao ključni problemi u Urgentnom centru identifikovani su pogrešno upućivanje pacijenata, nedostatak bolničkih kreveta i kadra. Čak 60% pacijenata koji dođu u hitnu pomoć zapravo ne zahtijevaju hitno liječenje. Oni dolaze jer, kako se navodi, sistem primarne zdravstvene zaštite ne funkcioniše dovoljno brzo.
UKC Maribor ima preko 1.000 kreveta, ali to nije dovoljno za “špiceve” kada hitna služba ne može da prebaci stabilizovane pacijente na odjeljenja. Iako Maribor ima 20 specijalista i 15 specijalizanata urgentne medicine (što je više nego u drugim centrima), to je i dalje jedva dovoljno za ogroman priliv pacijenata.
Na jubilarnoj konferenciji državni sekretar Denis Kordež najavio je konkretne korake za 2026. godinu. Radi se o uspostavljanju satelitskih urgentnih centara, izradi novog protokola za priliv pacijenata, integraciji zavoda u centralizovan sistem i finansijskoj podršci. Satelitski urgentni centri osnivaju se širom zemlje kako bi pružili adekvatnu njegu pacijentima bliže njihovom domu i spriječili nepotrebne odlaske u velike kliničke centre. Po najavi, uskoro stupa na snagu dokument koji definiše kako se osoblje i resursi moraju reorganizovati u trenucima naglog porasta broja pacijenata.
Uvedene su veće plate i nagrade za specijalizacije u oblasti urgentne medicine kako bi se privukli mladi ljekari, a planira se i osnivanje krovne državne institucije koja bi koordinisala rad svih hitnih službi u Sloveniji.
Iz Ljekarske komore Slovenije upozoravaju da sistem neće prodisati dok se ne riješi problem “praznih kreveta”. Bolnice, prema tome, moraju imati rezervne kapacitete, iako su oni skupi, kako bi se spriječilo zagušenje samog ulaza u zdravstveni sistem.
RTV SLO; www.rtvslo.si
