U posljednjih par godina sve više se govori i piše o značaju vitamina D na ljudsko zdravlje. I nove studije o ovom vitaminu potvrđuju njegovu ulogu u jačanju imunog sistema i zaštiti od mnogih bolesti.
U prošlosti njegova uloga svodila se na sintezu koštanog tkiva, dok danas nove studije pokazuju njegovu važnu ulogu u jačanju imuniteta i prevenciji kancera, (raka dojke, jajnika, prostate i kolona ), srčanih oboljenja, infekcija disajnih organa, autoimunih bolesti ( dijabetes, reumatoidni artritis, multipla skleroza, kronova bolest ), prevencija bolesti nervnog sistema (depresija, Alchajmer, demencija).
Neke od nevjerovatnih statistika ukazuju da je kod zena kod kojih je dijagnostikovan rak dojke, smrtnost od te bolesti veća za 75% u grupi koja je imala nizak nivo vitamina D, za razliku od grupe žena sa optimalnim nivoom u krvi, a metastaziranje čak 94% više u grupi sa niskim vrijednostima vitamina D.
Faktor koji izdvaja vitamin D od drugih nutrienata je da se receptori za vitamin D nalaze gotovo u svim ćelijama i tkivikma našeg organizma, što ukazuje da je optimalna koncentracija ovog vitamina u krvi vazna za prakticno sva tkiva i organe, a samim tim i sve funkcije organizma.
Logicno je da supstanca koju sami stvaramo u nasem tijelu (i ne zavisimo samo od unosa spolja ) mora biti značajna za održavanje sveukupnog fizičkog i mentalnog zdravlja.
Sunčanje je najbolji i najprirodniji način za optimizaciju nivoa vitamina D u krvi. Vitamin D se proizvodi u našoj koži pod uticajem sunčevih UV zraka i konvertuje se od derivata holesterola u vitamin D. On se iz kože apsorbuje u naš organizam, za šta je potrebno je oko 48h. Nova itraživanja pokazuju da se vitamin D stvara u lojnim žlijezdama, što ima smisla, s obzirom da je to slučaj i kod životinja, i da se vitamin D rastvara u masnoći koja je potrebna za njegovu apsorpciju.
Interesantan je podatak da je kod mnogih ljudi koji su, recimo boravili na moru i suncali se par nedjelja, nivo vitamina D i dalje nizak u krvi i ispod optimalnog nivoa, (oko 50ng/ml i više). Jedan od najčešćih razloga tome leži u upotrebi preparata za sunčanje koji blokiraju UV zrake neophodne za sintezu vitamina D. Iako je potrebno zaštititi kožu u prvim danima izloženosti suncu da ne bi dobili opekotine, upotreba visokih zaštitinih faktora onemogućiće sintezu vitamina D, te je s toga bolje kožu postepeno izlagati sunčevim zracima, dok ne stekne dovoljno pigmenta za duže izlaganje.
Prirodni preparati za sunčanje, bez toksičnih hemikalija, s kantarionom, lavandom i alojom, mogu pomoći njezi kože, a pravilna ishrana, bogata svježim voćem i povrćem, naročito pigmentima kao sto su Likopen (paradajz) i Betakaroten (kajsija, šargarepa) doprinosi jačanju pigmenta melanina u koži i tome da ona brže potamni, ali i da ne izgori.
Jedan od razloga niskog nivoa vitamina D u krvi, i pored izloženosti suncu, jeste što se vitamin D stvara u lojnim žlijezdama kože, i što je za njegovu apsorpciju potrebno oko 48 sati. Tuširanje nakon sunčanja, uz sapunjanje čitavog tijela, ispraće vitamin D iz kože. Da biste ovo spriječili, koristite sapun na djelovima tijela gde se bakterije više zadržavaju, kao dio oko prepona i ispod pazuha, a ostale djelove tijela samo istuširajte vodom. Iako društveno neprihvaćeno u opsesiji modernog čoveka oko fizičkog izgleda i higijene, suzdrzavanje od tuširanja nakon sunčanja i kupanja u slanoj void, ima terapeutski efekat, ne samo da se omogućava apsorpcija vitamina D, već i minerala iz morske vode kroz kožu.
Morska voda bogata je mikronutrientima važnim za održavanje zdravlja. Neki od njih, usljed zloupotrebe pesticida i ispošćavanja zemljišta, nius prisutni u tlu, a samim tim ni u hrani, te je morska voda njihov značajan izvor. Prije par godina sam naišla na podatak, da je Crnogorski dio Jadranskog mora bogatiji jodom od drugih slanih voda, što ga čini blagotvornim za pravilan rad štitne žlijezde i regulisanje metabolizma.
Ljeto je stiglo, iskoristite blagodeti našeg mora i sunca, učinice vas, ne samo preplanulim i ljepšim već i zdravijim.
Dr Snezana Tomić, homeopat
Add comment