IV Medical konferencija
ZA PRAVOVREMENU I POUZDANU REAKCIJU
Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) na svom portalu postavila je aplikaciju za online prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova. Aplikacija će omogućiti bolje praćenje mogućih negativnih efekata medikamenata Online aplikacija za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova dostupna je zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori od marta mjeseca, tako da će oni kada god to primijete kod pacijenata o tome moći da obavijeste Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, čija je jedna od osnovnih djelatnosti briga o bezbjednosti ljekova.
Dipl. ph Lela Vukićević, iz Odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS, objasnila je da aplikacija nije još dostupna pacijentima, ali da se to očekuje u budućnosti. Moderator sesije bila je mr ph Maja Stanković, direktorica Odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS.
– Neželjeno dejstvo lijeka je svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat, koji je ozbiljnog karaktera ili neuobičajen po nečemu. Problem je nedovoljna stopa spontanog prijavljivanja, koje je dragocjeni izvor o bezbjednosti ljekova. Iz prijave saznajemo dosta o dejstvu lijeka i možemo pravovremeno reagovati da preduprijedimo rizike ili ih svedemo na najmanju moguću mjeru – kazala je Vukićević, objašnjavajući da su zdravstveni radnici obavezni da prijave neželjene efekte, kako ljekari u domovima zdravlja, tako i farmaceuti, stomatolozi, medicinske sestre i farmaceutske kompanije.
Ona je objasnila da se prijava dostavlja veoma lako, da se može naći na portalu CALIMS, te da sadrži četiri osnovna dijela.
– U prvi dio unose se podaci o izvještaču, e-mail adresa, a u drugom dijelu popunjavaju se podaci o pacijentu, informacije o neželjenom dejstvu, obavezno je kratko opisati slučaj, dati naziv bar jedne neželjene reakcije, te navesti datum, barem okviran, kada se desila reakcija. Zdravstveni radnik je obavezan da unese podatke o suspektnom lijeku, odnosno on treba da čekira da li je lijek suspektan. Osim toga treba navesti ljekove u istovremenoj primjeni, ako pacijent koristi više različitih ljekova. Ljekar treba da navede i dodatne informacije, one koje smatra značajnim za procjenu samog slučaja. Sažetak je finalni pregled prijave – objasnila je Vukićević i dodala da je prijava odmah vidljiva kada se pošalje. Ona je podsjetila da se prijavljivanje do sada moglo obaviti preko zdravstvenog informacionog sistema, ali kako on ne obuhvata svaku državnu medicinsku ustanovu niti privatne apoteke i veledrogerije, to je online prijava velika prednost.
Rezultate prijavljivanja neželjenih dejstava tokom prošle godine predstavio je dipl. ph Nemanja Turković, koji je kazao da je tokom 2016. bilo 159 prijava, od čega je njih 45 ili 28% zadovoljilo makar jedan kriterijum da se nešto može označiti kao neželjeno dejstvo. O neželjenom dejstvu može se govoriti, objasnio je on, ako je nastupila smrt, došlo do životne ugroženosti, kongenitalnih anomalija, poremećaja tokom dojenja, hospitalizacije ili je izazvano stanje zahtijevalo hitnu ljekarsku intervenciju.
– Spontanim prijavljivanjem bilo je 115 prijava, 38 je iz neintervencijskih marketinških ispitivanja ljekova, a 6 na osnovu medicinske stručne literature. Zdravstveni radnici uputili su 103 prijave, a 56 su poslali nosioci dozvole za lijek, veledrogerije i sponzori neintervencijskog marketinškog istraživanja. Postoji blagi porast prijava od nosilaca dozvole, u odnosu na 2015.g, a u odnosu na taj period više je i spontanih prijava za tri odsto, dok je pad vidan kada se radi o prijavama farmaceuta – kazao je Turković, objašnjavajući da je standard SZO da godišnje treba na million stanovnika da bude 200 prijava. Taj standard Crna Gora, kazao je on, već ispunjava.
Prošle godine, prema njegovim riječima, bilo je 23 prijave o neželjenimm reakcijama nakon vakcinacije, a procjenu tih dejstava vrši radna grupa koju formira CALIMS. Tokom prošle godine, kazao je Turković, grupa se sastala dva puta i procjenjivala je prijave s aspekta očekivanosti, ozbiljnosti i uzročno – posljedične veze vakcine i reakcije.
Prijave iz CG dio međunarodnog registra
Vukićević je objasnila da je online prijava preuzeta od “Upsala monitoring centra” sa sjedištem u švedskom gradu Upsali. Taj centar sarađuje sa SZO, a njegovu aplikaciju koristi preko 100 zemalja svijeta.
– “Upsala centar” za SZO obavlja internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova, te održava globalnu bazu podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima. Sve prijave koje mi dobijemo, a do sada smo dobili 797, dužni smo da proslijedimo Upsala centru, na čijem se sajtu one mogu vidjeti – kazala je Vukićević.
Add comment