Ciroza jetre i upotreba alkohola

0
1446

Ciroza je hronična bolest jetre koju karakteriše nepovratno oštećenje jetrinog tkiva. Različiti uzroci mogu dovesti do oštećenja jetrinih ćelija stimulišući upalni proces u jetrinom tkivu. Rane nastale oštećenjem nastoje se zaliječiti stvaranjem vezivnog tkiva – ožiljaka, koji, ukoliko upala usljed dejstva nekog faktora duže potraje, zauzima sve veći dio zdravog tkiva ometajući manje ili više jetrinu funkciju. Jetra zbog velikog broja ožiljaka postaje tvrda. Otuda naziv ciroza. Sve manji broj normalnih ćelija nije dovoljan za pravilno funkcionisanje jetre, pa nastaje stanje koje ugrožava život oboljelog.

Uzroci ciroze su brojni: alkohol, hronični hepa­titisi (A, B, C, D). Mogu je izazvati i primarna bilijarna ciroza, nasljedna oboljenja, vaskularna oboljenja, infek­tivna oboljenja, hemikalije, lijekovi, autoimuna oštećenja, dekompenzovana srčana insuficijencija… Najčesći uzrok ciroze, u svijetu, pa i kod nas, jeste alkohol. Alkohol se u tijelu razgrađuje na određena jedinjenja od kojih su neka jako štetna za jetru.

U današnje vrijeme alkoholizam predstavlja sve veći socijalni i javnozdravstveni problem, posebno s obzirom na činjenicu da je u velikom broju razvijenih zemalja broj alkoholičara u stalnom porastu.

Iako se ne zna tačan mehanizam kojim alkohol uzrokuje oštećenje jetrinog tkiva, postoji određena linearna korelacija između jačine alkoholnog pića i vremenskog trajanja konzumiranja alkohola, s jedne strane, i razvitka jetrine bolesti, s druge strane. Takođe, dokazano je da postoji različita osjetljivost ljudi na alkohol – svega 10 do 15% alkoholičara razvije cirozu jetre – terminalni i ireverzibilni stadijum oštećenja jetre.

Jetra je veoma važan organ. U njoj se stvara žuč, sintetišu krvni proteini – albumini, faktori koagulacije krvi. Glavni je organ za metabolizam različitih materija kao što su alkohol, lijekovi, toksini, polni hormoni.

Iako jetra ima vrlo veliku sposobnost regeneracije i popravke oštećenja, hronična izloženost jetre toksinima dovešće do nepovratnog oštećenja jetrinog tkiva.

Dugotrajno konzumiranje alkohola uzrokuje patološka oštećenja jetre koja se manifestuju od jednos­tavnog nakupljanja masti u jetrinim ćelijama (hepatocitima), preko razvoja masne jetre, alkoholnog hepatitisa do ciroze jetre i hepatocelularnog karcinoma. Da li će doći do alkoholne ciroze zavisi od više faktora.

Faktori rizika

Nasljeđe – javljanje alkoholne bolesti jetre u porodici govori u prilog tvrdnji da su određeni genetski činioci uključeni u metabolizam alkohola

Pol – žene su osjetljivije od muškaraca na oštećenja jetre alkoholom.

Konzumiranje alkohola – hronična zloupotreba alkohola najvažniji je faktor za razvoj alkoholnih hepa­titisa. Većina naučnika smatra da konzumacija preko četiri pića dnevno u muškaraca i preko dva pića dnevno u žena značajno povećava rizik od alkoholnog oštećenja jetre. Pod umjerenom konzumacijom alkohola podrazumijeva se pijenje manje od dva pića dnevno, no s obzirom na to da se osjetljivost na alkohol razlikuje među ljudima, takva količina može za osjetljive pojedince biti prevelika. Smatra se da vino ima najmanje štetan učinak na jetru, dok žestoka pića, kao što su votka, loza, rakija i likeri, imaju najštetniji učinak.

Starost – učestalost alkoholne bolesti jetre raste sa starošću i najveća je nakon 40. godine života.

Ostale vrste hepatitisa – ostali upalni procesi jetre, posebno infekcija virusom hepatitisa C, uzrokuju povišeni rizik od razvoja ciroze.

Ostale bolesti – osobe koje boluju od dijabetesa i konzumiraju alkohol imaju povišeni rizik od razvoja alko­holne bolesti jetre.

Gojaznost – iako se ne zna tačno objašnjenje za težu kliničku sliku alkoholne bolesti jetre u gojaznih osoba, naučnici pokušavaju da objasne ovaj fenomen time da alkohol oslobađa iz masnog tkiva određene hormone i citokine (proteine imunološkog sistema) koji podstiču upalni proces u jetri i time doprinose progresiji bolesti.

Loša ishrana – većina alkoholičara je neishranjena jer iako iz alkohola dobijaju veliku kalorijsku vrijednost, često im fali osnovnih prehrambenih supstanci kao što su proteini, masti, vitamini i minerali. Zbog nedostatka ovih supstanci smanjena je mogućnost regeneracije tkiva i smanjeni su imunološki odbrambeni mehanizmi.

Kako prepoznati cirozu ?

Kada kod osobe koja konzumira alkohol nastupi promjena opšteg stanja organizma, sa osjećajem malaksalosti, gubitkom tjelesne težine, žuticom, treba posumnjati na cirozu i sprovesti niz pregleda i laboratorijskih analiza. Pregledom će se dijagnostikovati žutica, kožne promjene koje se manifestuju tzv. spajder nevusima (tačkaste crvene mrlje iz kojih se šire krvni sudovi) i koje se javljaju na koži lica, grudnog koša i gornjih ekstremiteta, na dlanovima prisutan tzv. palmarni eritem (crvenilo), ogroman trbuh koji je posljedica nakupljanja tečnosti u trbušnoj duplji. Pipanjem se utvrđuje da je jetra tvrda i uvećana. Može se javiti krvarenje iz više različitih organa, zbog snižene sinteze faktora koagulacije. Kod žene će se javiti poremećaj menstrualnog ciklusa. Kod muškaraca se opaža smanjena dlakavost, a može se razviti atrofija testisa i ponekad bolno povećanje grudi (ginekomastija). Povraćanje krvi ukazuje na pojavu da su se zbog ometanja cirkulacije u jetri usljed prisustva čvorića stvorili prošireni krvni sudovi u jedn­jaku – variksi koji mogu biti izvor opasnih krvarenja.

Povišena tjelesna temperatura, bol u trbuhu i osjetljivost na pritisak, obično su znak da je prisutna i infekcija. Teškoće u održavanju pažnje, smanjena moć rasuđivanja, konfuzija, tremor, depresija, pa i koma, simp­tomi su oštećenja mozga, tj. hepatične encefalopatije. Biohemijski testovi će pokazati povišen nivo bilirubina u krvi, povećanu vrijednost jetrinih enzima, produženo vrijeme krvarenja, niske vrijednosti faktora koagulacije, nizak nivo albumina.

Ultrazvučni pregled abdomena, kompjuterska tomografija (CT) i magnetna rezonanca (NMR) jesu tehnike koje mogu biti korisne u određivanju stadijuma bolesti. Biopsija je uzimanje uzorka jetrinog tkiva putem posebne igle i njena primjena se preporučuje pacijentima sa hroničnim hepatitisom koji još nemaju prave simptome ciroze, kako bi se utvrdio stepen oštećenja.

Komplikacije

Skoro svaki proces u organizmu biva poremećen zbog nepravilnosti u radu jetre. Najznačajnije komp­likacije ciroze jetre su: krvarenje, portna hipertenzija, uvećana slezina, ascites, abdominalne i respiratorne infekcije, oštećenje mozga kao i karcinom jetre.

Šta preduzeti ?

Liječenje ciroze zavisi od toga da li je u pitanju tzv. mirna, stacionirana ciroza, ili ciroza sa komplikacijama. U osnovi je prevencija onih bolesti ili stanja koja u svojoj evoluciji dovode do ciroze, kao što su alkoholna bolest, hronični hepatitis, medikamentozna oštećenja jetre. Komplikacije ciroze jetre zahtijevaju poseban tretman. Ciroza jetre je neizlječiva bolest, ali pravilnim higijensko­dijetetskim režimom (koji je sastavni dio terapije) i adekvatnim liječenjem može se usporiti njen tok.

Prije svega, alkohol i visoko masnu hranu treba strogo izbjegavati. S obzirom na to da su alkoholičari obično pothranjeni i imaju povećane kalorijske potrebe, treba nadoknaditi unos hranljivih materija. Ishrana mora biti bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama koje obiluju vitaminima i drugim sastojcima važnim za zdrav­lje. Vitaminske preparate nije dobro uzimati bez dogovora sa ljekarom. Neki pacijenti moraju izbjegavati hranu bogatu gvožđem. Preporučuje se smanjeni unos soli, posebno u bolesnika s ascitesom. Što manje soli, to bolje. Smanjeni unos tečnosti nije uvijek nužan, osim ako je prisutan ascites. Mesni proteini moraju se uzimati s mjerom, ali se unos biljnih bjelančevina (npr. soja) ne ograničava.

Vježbanje može isprovocirati krvarenje, pa se ne preporučuje.

Ako postoji ascites, moraju se uzimati lijekovi koji potenciraju lučenje tečnosti, tzv. diuretici. Gubitak tečnosti ne smije biti prebrz, zbog poremećaja u metabo­lizmu kalijuma. Ako diuretici nisu dovoljno uspješni, pribjegava se paracentezi. Posredstvom igle i tube tečnost se izvlači iz trbušne šupljine (4 do 6 litara). Ako bolesniku nije bolje, paracentezu treba obnavljati svake druge sedmice.

Varikoziteti jednjaka liječe se endoskopski, lijeko­vima ili hiruški. Transplantaciju jetre treba uzeti u obzir kao jedino rješenje u nekih pacijenata sa cirozom i ascitesom.

 

Piše: dr Mirjana Nedović – Vuković