Potrošnja antibiotika u Crnoj Gori
Mr ph. Lidija Čizmović
Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore
Podaci o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori se obrađuju primjenom metodologije Svjetske zdravstvene organizacije, tzv. metodologija po ATC/DDD sistemu, a koja se sprovodi u Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Ovaj način obrade podataka prihvatile su skoro sve zemlje svijeta, što znači da se potrošnja ljekova izražava u dnevno definisanoj dozi na hiljadu stanovnika na dan. Izvještaji CInMED, koji se objavljuju, prikazuju ukupnu potrošnju antibiotika (obuhvata privatni i javni sektor), kao i vanbolničku i bolničku potrošnju.
Tokom 2023. u Crnoj Gori je, prema Izvještaju o potrošnji ljekova[1], najviše korišćena grupa ljekova za liječenje kardiovaskularnog sistema, čiji je udio potrošnje 33,99% od ukupne potrošnje svih ljekova. Slijede, kako se navodi, ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma sa 18,22% učešća, zatim ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa sa 13,80%, ljekovi koj djeluju na nervni sistem sa 10,49 %, zatim ljekovi za bolesti mišićno-kostnog sistema sa 7,32%, ljekovi za liječenje bolesti respiratornog sistema sa 6,01% itd.
Deset najkorišćenijih ljekova u 2023. godini[2] po vrijednosti DDD/1000/dan činili su: acetilsalicilna kiselina (81,47), pantoprazol (52,11), holekalciferol (50,76), ramipril (49,73), diklofenak (41,24), atorvastatin (35,01), amlodipin (29.45), metformin (27,25), bisoprolol (25,75), perindopril, indapamid (23,76).
Ukupna potrošnja ljekova u Crnoj Gori analizirana je kroz petogodišnji period od 2019 do 2023. godine. Podsjećanja radi, od 2020. do sredine 2022. godine suočili smo se sa pandemijom COVID-a, što je u dobroj mjeri uticalo na potrošnju antibiotika. Stoga je razumljivo zašto je najveća potrošnja antibiotika u posmatranom periodu evidentirana u 2021. godini, i u 2022 .godini, kada je i evidentiran najveći broj oboljelih od korona virusa. Manje smanjenje potrošnje antibiotika je evidentirano 2023. godine.
Ipak, podaci Svjetske zdravstvene organizacije koji su obuhvatili 14 zemalja koje nisu članice Evropske unije (2023), pokazuju da se, prema potrošnji antibiotika, Crna Gora nalazi u nezavidnom položaju, na trećem mjestu po ukupnoj potrošnji antibiotika, nakon Turske i Srbije.
WHO Regional Office for Europe Antimicrobial Medicines Consumption (AMC) Network, AMC data 2023*
Grafikon vanbolničke potrošnje antibiotika u Crnoj Gori ima sličnu krivu. Najveći porast potrošnje zabilježen je 2021, kao i 2022. godine, a neznatno smanjenje uočeno je u 2023. godini, u odnosu na 2022. godinu. U vanbolničkoj potrošnji dominantno su korišćeni penicilini, cefalosporini i makrolidi.
Koji su najčešće korišćeni antibiotici u vanbolničkoj potrošnji?
Na prvom mjestu je amoksicilin. On je 2021. godine zabilježio smanjenje potrošnje na račun azitromicina. Upotreba azitromicina skoro duplo je porasla 2020-2021. godine u odnosu na 2019. godinu. Slijede amoksicilin sa klavulanskom kiselinom, cefiksim, cefaleksin i ciprofloksacin. Analiza dobijenih podataka pokazuje da su, u poređenju s 2019. god. i periodom prije COVID-a, svi navedeni antibiotici imali povećanu potrošnju.
U okviru bolničke potrošnje antibiotika jasno se vidi da je 2021. godine bio najveći pik u potrošnji antibiotika. Međutim, kriva grafičkog prikaza u posljednje vrijeme pokazuje nešto bolji trend, tj. trend zaravnjenja. To znači da povećanje potrošnje ipak nije kao što je to slučaj u vanbolničkoj potrošnji antibiotika. Karakteristično je za bolničku potrošnju antibiotika da su najčešće korišćeni cefalosporini i ostali antibakterijski ljekovi. U ostale antibakterijske ljekove spadaju metronidazol, vankomicin, fosfomicin, kolistin, linezolid itd. Većina njih pripada posmatranoj grupi, po klasifikaciji, ili rezervnim antibioticima.
Bolnička potrošnja antibiotika 2019-2023. god
Koji su antibiotici najčešće korišćeni u bolničkoj potrošnji?
Na prvom mjestu ove liste nalazi se ceftriakson, a slijede metronidazol, ciprofloksacin, meropenem i cefiksim. Ovdje zapažamo ono što je dobro u odnosu na 2019. kad poredimo sa periodom prije COVID-a, neko blago smanjenje ceftriaksona. Zabrinjava podatak da je porasla potrošnja meropenema. Kad uporedimo sa podacima iz 2019, skoro se duplirala potrošnja ovog antibiotika i ovdje imamo blagi porast upotrebe cefiksima.
Imperativ Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za praćenje i prevenciju bolesti jeste da se prati ukupna potrošnja antibiotika po AWaRE klasifikaciji. Šta to znači? Znači da su u okviru Access grupe navedeni dostupni antibiotic, antibiotici koji se koriste za prvu ili drugu liniju liječenja uobičajenih infekcija, kao što je, na primjer, infekcija sa niskom vjerovatnoćom doprinosa razvoju i širenju antimikrobne rezistencije. Strogo praćeni antibiotici su oni sa jačim negativnim uticajem na antimikrobnu rezistenciju, ali koji su najdjelotvorniji za ograničenu grupu infekcija. Njegovu upotrebu trebalo bi strogo pratiti i ograničiti za određene indikacije. U treću grupu spadaju rezervni antibiotici, tj. oni koji su vrlo vrijedni i treba ih koristiti što je moguće manje.
Na grafikonu potrošnje po AWaRE klasifikaciji antibiotika u Crnoj Gori vidi se da se dostupni antibiotici troše u opsegu od 56,2%, a oni koji su strogo praćeni antibiotici u 43,57%.
Preporuka Vijeća zemalja Evropske unije o jačanju djelovanja EU za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „One Health“ je preporučen jedan od ciljeva da se najmanje 65% ukupne potrošnje antibiotika treba da pripada grupi dostupnih antibiotika „Access“ prema AwaRe klasifikaciji SZO. Dostupni su: amikacin, amoksicilin, amoksicilin sa klavulanskom kiselinom, ampicilin, benzatin-penicilin, cefaleksin, cefazolin, klindamicin, kloksacilin itd. To znači da bi trebalo obratiti pažnju na potrošnju strogo praćenih antibiotika.
Podaci analize pokazuju da jedan od njih — azitromicin — zauzima drugo mjesto po učestalosti potrošnje u vanbolničkoj potrošnji. Ceftriakson je, takođe, prvi na bolničkoj listi potrošnje. Cefiksim je u prvih pet u vanbolničkoj potrošnji.
Sve ovo navodi na zaključak da zaista moramo promijeniti i praksu strukture propisivanja antibiotika. U Crnoj Gori je na snazi prekomjerna upotreba antibiotika. Nalazimo se na trećem mjestu po potrošnji antibiotika u Evropi, a ne samo što treba da smanjimo potrošnju antibiotika, već je potrebno da promijenimo i strukturu njihovog propisivanja, tj. da što više koristimo dostupne antibiotike.
[1] https://cinmed.me/wp-content/uploads/2024/10/Izvjestaj-o-potrosnji-ljekova-za-2023.godinu.pdf
[2] isto
