Kofein je otkriven 1819. god., od strane njemačkog hemičara F. F. Rungea. Izolovan u čistom obliku, on je bijele, kristalne boje. Prah bez mirisa i izuzetno gorkog ukusa. Rastvorljiv je u vodi, a osnovni proces koji se koristi za njegovo dobijanje jeste dekofenizacija kafe ili čaja. Unosom u organizam veoma se lako apsorbuje. Njegov poluživot u prosjeku iznosi oko 4 h. Brzo se metaboliše, ne akumulira se u organizmu i gotovo potpuno eliminiše iz organizma putem urina.
Kod nekontrolisanih konzumacija, kofein pored svojih blagotvornih dejstava (kada se umjereno koristi), može biti jako neprijatan za organizam. Svakodnevnim, prekomjernim konzumiranjem kofeina (500-600 mg dnevno) mogu se ispoljiti sljedeći simptomi: nesanica, nervoza, nemir, razdražljivost, uznemiren želudac, lupanje srca, podrhtavanje mišića.
Upotrebom kafe sprečava se usvajanje minerala i vitamina u organizmu. Zato treba voditi računa o tome da se kafa ne uzima neposredno poslije obroka. Čak se savjetuje njena konzumacija na prazan želudac, sat vremena prije obroka, kako bi se vitamini i minerali iz hrane pravilno iskoristili u organizmu.
Određeni lijekovi i biljni dodaci mogu ući u interakciju sa kofeinom. Najčešće su one sa antibioticima, sa teofilinom i ehinaceom. Ovakvim kontaktom pojačava se njegovo zadržavanje u organizmu i ispoljava negativan efekat.
Smatra se da svaka umjerena konzumacija kafe (do dvije šoljice dnevno) ima pozitivno dejstvo na organizam. Podstiče sve mentalne aktivnosti, budnost, fizičku kondiciju, redovno pražnjenje crijeva, smanjuje rizik od astmatičnih napada (djeluje bronhodilatatorno) i štiti od bronhospazma. Međutim, svako pretjerano konzumiranje kafe izaziva blagu zavisnost, zbog psihoaktivnog dejstva. Može dodatno izazvati nesanicu, gorušicu, dijareju, pojačava incidence pojave nekih tumora (dojke, bešike, bubrega…).
Prema podacima National Institute of Mental Health (Američki institut za mentalno zdravlje) utvrđeno je da kofein bitno pojačava simptome anksioznosti. Zato bi sve osobe koje pate od anksioznih poremećaja trebalo da izbjegavaju kafu.
Utvrđeno je da kofein ne pomaže osobama koje su pod dejstvom alkohola da postanu trijezne, kako se ranije vjerovalo. Istraživanja su pokazala da u stresnim situacijama ovu supstancu manje podnose muškarci nego što je to slučaj sa ženama. Zbog izraženog diuretskog dejstva kofeina i dejstva na metabolizam masti (lipolitički efekat), kofein je česta komponenta preparata za njegu kože u borbi protiv celulita. Istraživanja su pokazala i njegov antiejdžing efekat, te je česta komponenta i u preparatima za njegu starije kože.
Često se u narodu termin kofein poistovjećuje sa terminom kafa. Kafa je aromatično stimulativno piće. Njena pradomovina je etiopijska pokrajina Kafa. Ova biljka samoniklo raste u Africi (Etiopija, Kamerun, Angola), mada se danas najviše uzgaja u Brazilu, Arabiji i Indiji. Podaci pokazuju da se kafa počela piti još u 9. vijeku prije nove ere, dok je u Evropu stigla
u 17. vijeku. Kafu je otkrio Etiopljanin Kaldi, oko 800. godine prije nove ere.
Istraživanja o popularnosti i učestalosti konzumacije kafe dovela su do frapantnih podataka. Naime, čovječanstvo godišnje potroši 12 milijardi američkih dolara na kafu, dok se ispije 135 miliona kubika kafe, a među najprometnijim tečnostima na svjetskom tržištu kafa zauzima drugo mjesto, odmah poslije nafte.
Najkvalitetnije i najproitabilnije vrste kafe su Arabica – sa područja Afrike i Arabije i Robusta – raste u oblastima Latinske Amerike i jugoistočne Azije. Oko 70% ljudi u svijetu konzumira Arabica kafu, koja je blaga i aromatična, dok onih preostalih 30% preferira Robusta kafu, koja je jačeg ukusa, ima više gorčine ali i 50% više kofeina. S tim u vezi, svjetlija zrna kafe imaju više kofeina od tamnih – razlog je u činjenici da što se zrna duže peku, aktivira se više kofeina iz njih.
Sada kada znamo više o prednostima i nedostacima konzumacije kafe i unosa kofeina u organizam, treba biti umjereniji u njenoj konzumaciji. Svakako da se ne treba odreći onih jutarnjih rituala ispijanja kafe, laganog buđenja i priprema za obaveze koje nam slijede.
Kafa je, zasigurno, više od navike. Topli napitak kojim započinjemo dan, pripremamo naš organizam za sve mentalne aktivnosti, divan „izgovor” za druženje i ćaskanje sa dragim ljudima. Toliko je povoda za njeno ispijanje. Njena svojstva su blagotvorna, ali ono što nikako ne smijemo zanemariti i zaboraviti jeste umjerenost u konzumaciji.
Piše: mrph. Ivana Gojković
Add comment