Za ovaj pregled potrebne su sonde najmanje 65mm a bolje duže sa visoko frekventnim sondama. Ispitivanje lobus po lobus je metoda izbora. I pored očiglednih prednosti duktalne ehografije nad konvencionalnom i uopšte kao metode izbora, u poređenu sa drugim metodama činjenica je da ona nije zaživjela u praksi u onom stepenu koje su njene stvarne vrijednosti.
Moze se zaključiti da ultrazvučna dijagnostika oboljenja dojki, prije svega kancera, još uvijek nema mjesto koje joj po svojim mogućnostima pripada. Duktalna ehografija, koja zbog svoga anatomskog pristupa znatno nadmašuje mogćcnosti konvencionalne ehografije, takođe je malo zastupljena u praksi. Duktalna ehografija ima bolje dijagnosticke rezultate od
mamografije u svim aspektima, posebno kod malih (minimalnih) karcinoma dojki.
Duktalna ehografija kao ultrazvučna metoda nije štetna po zdravlje. Ipak, danas mamografija zauzima značajno mjesto u dijagnostici oboljenja dojki zbog:
1. Inercije, odnosno teškog mijenjanja misljenja o mamografiji kao „zlatnom standardu” formiranom kod ljekara jos osamdesetih godina.
2. Mamografija daje globalni pristup promjenama dojki prihvatljiviji hirurzima.
3. Mamografija zbog svoje brzine, cijene i manjeg angazovanja ljekara ima prednosti u skriningu.
4. Duktalna ehografija traži dobro obučenog ljekara i vrijeme kojeg često nema dovoljno
u svakodnevnoj rutinskoj praksi.
5. Proizvođači ultrazvučne opreme za sada nemaju dobru ponudu linearnih sondi
odgovarajuce dužine i frekvencije (npr. 90mm i 15Mhz ).
Bolja ponuda sondi poboljšala bi i konvecionalni ultrazvučni pregled, što bi bilo značajno
za ljekare koji ne usvajaju duktalnu metodu. Ultrazvučna dijgnostika dojki će i dalje napredovati i naći svoje pravo mjesto u dijagnostici oboljenja dojki. Duktalna ehografija će uz savršeniju opremu povećati svoje prednosti. Mamografija će još uvijek zadržati svoje mjesto u skriningu dojki iako i pored svih relativizacija izloženost jonizantnim zracima čini trajno njeno slabo mjesto.
Mr sci dr Kovač Radomir, radiolog
Add comment