Direktorica ALIMS-a mr ph. spec. Tatjana Šipetić, ocijenila je kao uspješnu saradnju sa crnogorskim kolegama i istakla da u Srbiji ima oko 4.450 registrovanih ljekova namijenjenih za humanu upotrebu, 730 za veterinarsku upotrebu, 13 homeopatskih, 27 biljnih ljekova i 16 tradicionalnih biljnih ljekova. -Mi dajemo ekspertsko mišljenje kakav je lijek, odnosno da li je generički ili inovativan. To mišljenje koriste u Fondu zdravstva, za utvrđivanje cijene ljekova. Pored tih standardnih poslova jedne ovakve agencije, kao što su upis ljekova u Registar, izdavanje dozvola za klinička ispitivanja, dozvola za izvoz, mi i kategorišemo ljekove. To znači da određujemo da li je nešto lijek ili nije. Ako nije lijek, onda ide u dalju proceduru za registraciju kao dijetetski proizvod – objasnila je Šipetić. Prema njenim riječima, novi posao njihove agencije jeste odobravanje materijala za oglašavanje ljekova i medicinskih sredstava, što je regulisano jednim iz seta pravila koja regulišu upotrebu i kontrolu humanih ljekova. – Mi smo ovim pravilnikom dobili pravo da odobravamo sav promotivni materijal usmjeren prema građanima i zdravstvenim radnicima. Ako se radi o oglašavanju, odnosno promociji ljekova za građane, onda se može oglašavati samo lijek koji se izdaje bez recepta i čije reklamiranje nije zakonom zabranjeno. U tim situacijama nije dozvoljeno reći da lijek nema neželjenu reakciju, jer se time dovodi u zabludu krajnji korisnik. On se, takođe, ne smije navoditi na utisak da za preuzimanje lijeka ne treba konsultovati ljekara, niti na utisak da uzimanjem lijeka ne mora raditi neophodnu hiruršku intervenciju. Reklamom je zabranjeno kod građana stvarati utisak da uzimanje nekog od tih ljekova može garantovati stopostotno uspješno liječenje. Ne smije se reći da je jedan lijek bolji od drugog, da ga treba preventivno uzimati i kad nema znakova bolesti ili da ćemo, ako ga ne uzimamo, ugroziti zdravstveno stanje. Zabranjeno je reći, ako je u pitanju prirodni lijek, da je apsolutno siguran i bez neželjenih reakcija – navela je Šipetić.
STRATEGIJA RAZVOJA DO 2016.
Dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora Crnogorske agencije, predstavila je Strategiju razvoja do 2016. godine čiji je cilj unapređenje javnog zdravlja kroz primarnu ulogu Agencije u obezbjeđenju sigurnosti ljekova. – Crna Gora je malo tržište, od malog interesa za kompanije, pa je usvajanje evropskih standarda neophodno radi što bolje zaštite zdravlja. Važan segment je prepoznavanje falsiikovanih ljekova, koji se moraju presresti, a onda krivce za to treba krivično goniti. Već smo uspostavili sistem praćenja potrošnje ljekova, koji je u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo mogućnost da upoređujemo podatke sa razvijenim zemljama. Važan segment kome ćemo posvetiti pažnju u narednom periodu jeste edukacija, koju ćemo sprovesti u svim zdravstvenim centrima Crne Gore – istakla je dr Šahman-Zaimović.
NEMA GOTOVIH RJEŠENJA
Dr sci. pharm. Gordana Pejović, direktorica Sektora obezbjeđenja kvaliteta ALIMS-a, rekla je da im je cilj bio da u radu na osposobljavanju i jačanju unutrašnjih kapaciteta CALIMS-a ponude opcije, a ne da nametnu gotova rješenja. – Trudili smo se da znanje i iskustvo podijelimo sa crnogorskim kolegama, kroz održavanje raznih kurseva i rad na primjerima. U ovom poslu ne postoji mogućnost samoučenja, zato je pomoć konsultanta na projektu kao što je ovaj, neophodna, kaže Pejović.
Add comment