Fototerapija – primjena svjetlosne energije u terapijske svrhe

0
555

43-fototerapySama riječ fototerapija potiče od dvije grčke riječi: FOTOS – svjetlost, i THERAPEIA – liječenje. Međutim, svjetlosna energija može biti korišćena i u druge svrhe: u profilaktičke, što se nazivafotoprofilaksa, i u dijagnostičke, što je fotodijagnostika. Sunčeva svjetlost se od davnina koristi u svrhu liječenja. Svjetlost je dio elektromagnetnog spektra koji obuhvata dijapazon između mikrotalasa, sa jedne, i rendgenskih zraka, sa druge strane. Kada se propusti kroz prizmu, svjetlost će se razložiti na vidljive i nevidljive zrake. Vidljivi zraci su: crveni, narandžasti, žuti, zeleni, plavi, modri i ljubičasti. Nevidljivi zraci su: infracrveni (IC) i ultraljubičasti (UV).

Talasna dužina vidljivih zraka kreće se u rasponu 760-400 nm.
Talasna dužina infracrvenih zraka iznosi 760 nm do 1 mm.
Talasna dužina ultraljubičastih zraka iznosi od 400 do 290 nm.

43-foto

 

Zbog znatno niže frekvencije infracrvenih zraka u odnosu na frekvenciju ultraljubičastih zraka, oni se nazivaju i fototermički zraci, dok se ultraljubičasti nazivaju još i fotohemijski zraci.

Kada svjetlosni zraci dođu do površine kože oni se dijelom odbijaju od nje a dijelom penetriraju, odnosno prodiru kroz kožu. Oni zraci koji bivaju penetrirani kroz kožu nadalje se prelamaju, apsorbuju i rasipaju. Koliki će odnos biti između zraka koji se odbiju i onih koji bivaju penetrirani, zavisi od eleme­nata poput:

– Talasne dužine samog zraka
– Upadnog ugla koji zaklapa pozicija zraka i normala
– Strukture kože i njene boje.

Maksimalna penetracija ostvaruje se kada zraci na kožu padaju perpendikularno (pod pravim uglom), tj. kada je upadni ugao jednak 0. Penetracija je minimalna kada su zraci paralelni sa površinom kože. Ako penetrirani zraci padaju perpendikularno na kožu onda se oni ne prelamaju, dok se zraci koji padaju pod kosinom prelamaju.
Tek kada se svjetlosni zraci apsorbuju u tkivima možemo govoriti o biološki aktivnim zracima. Apsorpcija i penetracija su obrnuto proporcionalni: što je apsorpcija zraka veća, time je i njegova penetracija manja i obrnuto.
Primjena vidljivih zraka u terapijske svrhe naziva se hromoterapija. Kada se apsorbuju, ovi zraci se pretvaraju u toplotu. U terapijske svthe se koriste crveni i plavi zraci. Crveni zraci dje¬luju na nervni sistem facilitatorno (nadražajno), dok plavi djeluju sedativno, smirujuće. Crveni zraci djeluju povoljno na promjene na koži: npr. na smanjenje izražajnosti ožiljaka, dok plavi zraci djeluju povoljno na smanjenje bola kod npr. neuralgija i sl.
Pri prolasku kroz atmosferu, Sunčevi zraci mijenjaju svoju kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost, zbog apsorpcije i disperzije (drobljenje materije na veoma sitne djelove).

Kada Sunčeva svjetlost pada na Zem|ju ona sadrži:

48% vidljivih

45-50% infracrvenih

1-3% ultraljubičastih

 2% ostalih zraka.

 

Količina Sunčeve svjetlosti koja pada na Zemlju zavisi od:

– Rastojanja između Sunca i planete Zemlje
– Prozračnosti atmosfere (zavisi od količine vodene pare, dima, prašine)
– Ugla pod kojim zraci padaju na površinu Zemlje. Ukoliko je nadmorska visina veća, onda je i gustina vazduha manja, ali i njegova čistoća veća. Time su i apsorpcija i disperzija manje. U visijskim područjima, Sunčeva svjetlost sadrži više ultraljubičastih, a u nizijskim više infracrvenih zraka.
Prilikom sunčanja na tijelo istovremeno djeluju i infracr-veni i ultraljubičasti i vidljivi zraci. Ultraljubičasti zraci A i B su biološki najaktivniji. Oni na koži izazivaju prvo eritem (crvenilo), a zatim pigmentaciju. Pod njegovim uticajem u koži se stvara vitamin D3 koji stimuliše osteogenezu.

Ultraljubičasti zraci mogu djelovati i baktericidno. Infracrveni zraci izazivaju hiperemiju, smanjuju bol, ali i mišićni spazam i edem (otok). Ultravioletni i infracrveni zraci iz Sunčevog spektra pospješuju zarastanje rana. Međutim, važno je da naglasim i štetno djelovanje koje se odnosi na starenje kože usljed gubitka elastičnog tkiva sa kancerogenim potencijalom kod osoba sa predispozicijom, ali i pospješivanje ili uzrokovanje fotodermatoza (oboljenja kože koje izaziva Sunčeva svjetlost).

 

Piše: Bojan Kraljević spec. primijenjene fizioterapije