Namjesnik sam carski, imam
Srebrnjaka cijelo more,
Brilijanata k tome, zlata,
I biserja cijele gore…
Dok biserje sve to gledam,
Misao mi mozak dube:
Bolje bi mi bilo,kad bih
Mladalačke imo zube!
Zubi mladosti, oh, gdje ste!
Lijepe su to ure bile!
Kod te tužne misli zlobno
Škripe moje desni gnjile.
Zubi mladosti! Da mogu
Kupiti vas novcem kako,
I ponovo mladost steći,
Ja bi za vas dao lako:
Sve biserje i sav novac,
Zlato i brilijante prave,
Dodao bih povrh toga
I kolajnu Kalatrave!*
Hajnrih Hajne *Kalatrava-španski viteški red
Njemački pjesnik Hajnrih Hajne (1797-1856), jedan od najvećih ljubavnih liričara, pjesnik „svetskog bola“ ispjevao je pravu odu mladosti, tom najljepšem i najdragocjenijem dobu života, i odu zubima, toj neobičnoj tvorevini ljudskog organizma koji od pamtivijeka predstavljaju simbol mladosti i ljepote, i ujedno opjevao žal za tom, prohujalom mladošću i tim izgubljenim zubima.
Gerontostomatologija (geron=starac, stoma=usta, logos=nauka) je stomatološka disciplina koja se bavi istraživanjem procesa starenja i sprečavanjem i liječenjem bolesti usne duplje starijih osoba. A tih starijih osoba danas je sve više. Statistički podaci govore da je prosječan ljudski vijek u odnosu na period od prije samo stotinu godina duži za dvije do tri decenije. Tako, npr. u Japanu danas živi više od 50.000 stogodišnjaka. Ovo produženje životnog vijeka je najvjerovatnije posljedica boljeg životnog standarda, većeg nivoa svijesti i pogleda na kvalitet života, veće zdravstvene prosvećenosti kao i razvoja medicine i tehnoloških dostignuća savremenog čovjeka. Shodno navedenim činjenicama, tokom 20. vijeka „promovisana“ je jedna nova faza života ljudi, takozvano – treće doba. Pošto je tih ljudi sve više i više, učestalost zdravstvenih problema sve je veća a samim i problema sa zdravljem usne duplje.
Starenje je normalan, prirodni, fiziološki proces tokom kojeg dolazi do niza promjena na organima, uz slabljenje njihovih funkcija. Tako se javljaju i promjene u usnoj duplji: na sluzokoži, zubima, parodontu, kostima vilica, remeti se žvakanje i gutanje, smanjuje lučenje pljuvačke i dr. Mnoge promjene na oralnoj sluzokoži mogu ukazati na postojanje nekog sistemskog oboljenja. Ukoliko se blagovremeno uoči i dijagnostokuje, može dovesto do ozdravljenja čitavog organizma. Isto tako, neka sistemska oboljenja (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, anemija, bolesti digestivnog sistema i dr.) mogu dovesti do narušavanja oralnog zdravlja.
Najčešće promjene u usnoj dupli kod starijih osoba:
Promjene na sluzokoži usne duplje. Starenjem sluzokoža usne duplje gubi elastičnost, smanjuje se pokretljivost, dolazi do pojave suvih glatkih površina i kadkad nastanak pigmentacija. Tako promijenjena sluzokoža postaje podložna povredama ili infekciji, posebno kad je povezana s nošenjem zubnih proteza i oslabljenom funkcijom pljuvačnih žlijezda. Zarašćivanje rana i obnavljanje tkiva je usporeno.
Posebno treba istaći, kada se govori o promjenama na sluzokoži usne duplje starijih osoba, pojavu malignih oboljenja, jer se broj oboljelih povećava s godinama starosti. Više od 95% svih karcinoma usne duplje pojavljuje se u dobu poslije pedesete godine života. Tipična mjesta na kojima se pojavlje rak su jezik, usne, sluzokoža obraza, pod usne duplje i zadnji dio orofaringsa. Faktori rizika su starosno doba, konzumiranje alkohola i pušenje.
Bezubost. Krajem prošlog vijeka u mnogim, čak i razvijenim zemjama oko 30% ljudi od 65 godina i stariji bili su potpuno bez zuba. U našem podneblju i neposrednom okruženju taj procenat je bio daleko veći, i preko 50% pa i do 78%. Danas, poboljšanjem brige o zdravlju usne duplje taj procenat bezubosti se znatno smanjio, naročito u zemljama visokog životnog standarda i razvijene zdravstvene zaštite, za razliku od regiona kojem pripada i naša zemlja, gdje taj procenat poboljšanja ide znatno sporije.
Suva usta (kserostomija). Jedan od najčešćih problema od kojih pate starije osobe su „suva usta“ koja nastaju kao posljedica smanjenog lučenja pljuvačke. Ovakvo stanje je uzrokovano involutivnim promjenama u tkivu pljuvačnih žlijezda izazvanih starošću, nekim sistemskim bolestima (dijabetes, Alchajmerova bolest i dr.) kao i efektima raznih ljekova, a ima ih preko 400!, od kojih kao najčešće pominjemo: za liječenje povišenog krvnog pritiska, antidepresive, antipsihotike, ljekove za Parkinsonovu bolest i dr.), koje osobe trećeg doba veoma često, a neke gotovo redovno koriste. Pošto starije osobe imaju manji broj zuba, ili ih nemaju uopšte, otežano je žvakanje hrane koje je, ustvari, glavni stimulans lučenja pljuvačke, što je česti, dodatni, razlog nastanku „suvih usta,“ kao i otežanog gutanja, često i govora i smanjenog osjećaja ukusa. Pljuvačka, zahvaljujući svome sastavu, predstavlja i vrlo značajan faktor zaštite i odbrane sluzokože usne duplje. Zbog njenog smanjenja može doći do pojave gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija u ustima,a ako još osobe nose proteze mogu nastati ranice na sluzokoži što dovodi do otežanog i bolnog žvakanja.
Add comment