Sastav, kvalitet i svojstva majčinog mlijeka i dalje su predmet mnogobrojnih naučnih istraživanja koja potvrđuju i otkrivaju nove činjenice o prednostima dojenja za majku i bebu.
– Dojenje ili laktacija je prirodni nastavak trudnoće i porođaja, zbog čega se smatra zlatnim standardom u ishrani novorođenčeta. Pripreme trudnice za dojenje počinje u toku trudnoće pod dejstvom hormona posteljice a nakon porođaja lučenjem hormona hipofize prolaktina i oksitocina. Najvažniji podsticaj za sekreciju prolaktina i oksitocina iz hipofize je stavljanje djeteta na dojku i sisanje.
– Tokom prvog mjeseca laktacije sastav majčinog mlijeka se mijenja i prolazi kroz tri faze prilagođavajući se uzrastu i potrebama bebe.
– Kolostrum ili „prvo mlijeko“ izlučuje se iz mliječnih žlijezda između 12-16 nedjelje gestacije pa do 5-tog dana nakon porođaja. Glavna uloga kolostruma je zaštita, novorođenom djetetu daje imunoglobine i antitijela koji ga štite od infekcija.
– Prelazno mlijeko se izlučuje nakon kolostruma, energetski je bogatije zbog veće količine ugljenih hidrata i masti.
– Nakon 2-3 nedjelje nastaje zrelo majčino mlijeko. Sastav mlijeka nije jednak na početku i na kraju podoja. Na početku podoja dijete dobiva tzv. “prvo mlijeko“ koje je rijetko i plavkaste je boje zbog prisustva karotena i B2 vitamina. Kako se podoj približava kraju tako mlijeko sadrži sve više masti, gušće je, a dojenčetu pruža osjećaj sitosti. S približno 750 ml dnevno majčino mlijeko bebi osigurava dovoljan energetski unos za pravilan rast i razvoj.
OVO NIIJESU RAZLOZI ZA PREKID DOJENJA:
Uvućene bradavice, ragade bradavica, zastoj mlijeka, upala dojki – mastitis. povišena tjelesna temperatura majke… Ovi problemi se mogu prevazići uz par savjeta. 1. Higijena dojki i bradavica običnom vodom bez upotrebe hemikalija. 2. Dojke i bradavice držati suvima. 3. Češće dojiti, podoj započeti sa bolnom i nabreklom dojkom. 4. Obezbijediti pravilan položaj bebe prilikom dojenja. 5. Stavljati tople obloge na dojke neposredno prije dojenja, a hladne nakon dojenja. 6. Između podoja primjenjivati manuelnu masažu dojki i izmuzavanje.
– U majčinom mlijeku su u idealnim mjerama zastupljeni svi važni sastojci.
1. Voda čini 87,5%
2. Bjelančevine – 0,8%-1,0%. Proteini majčinog mlijeka se sastoje iz kazeina i proteina surutke. Kazein čini 40% ukupne količine preteina, osnovna mu je nutritivna uloga. Proteini surutke čine 60%ukupne količine proteina. Sastoje se iz alfalaktalbumina, laktoferina, lizozima, serumskih albumina i imunoglobulina. Laktalbumin ima značajnu biološku ulogu. Laktoferin veže gvožđe u crijevima i ima bakteriostatski učinak. Lizozimu se pridodaje antibakterijsko dejstvo. IgA čini 95% ukupne količine imunoglobulina i štiti crijevnu sluzokožu od patogenih bakterija.
U majčinom mlijeku nije prisutan beta-laktalbumina, koji je glavni alergen u kravljem mlijeku.
3. Šećer – 7 % U majčinom mlijeku se nalaze kao laktoza i oligosaharidi. Pod dejstvom laktaze se razlaže na glukozu i galaktozu. Glukoza se pretežno koristi kao izvor energije a mali dio glukoze odlazi u debelo crijevo bebe, mijenja se u mliječnu kiselinu gdje se stvara kisela sredina, koja pomaže razvoj laktobacilusa bifidusa tzv.bifidus faktora.
Majčino mlijeko selektivno podstiče rast zdravih bifidobakterija i laktobacila, odnosno bakterija čiji je učinak koristan za zdravlje domaćina. Međutim, spoznaja da je i samo majčino mlijeko važan izvor zdravih bakterija je nova. Kliničke studije sprovedene u saradnji sa Nestlé istraživačkim centrom pokazale su da se bifidobakterije iz majčinih crijeva putem krvi/limfe prenose u majčino mlijeko a potom tokom dojenja u crijeva dojenčeta.
4. Masti – 3,5%-4,5%, najvarijabilniji su sastav majčinog mlijeka i uslovljeni su ishranom majke. Glavni su izvor energije, zadovoljavaju 40-50% potrebne dnevne energije bebe. Na količinu masti djeluju brojni faktori (trajanje trudnoće, stadijum laktacije, faza podoja, doba dana, ishrana dojilje). Masti majčinog mlijeka čine: uglavnom trigliceridi, fosfolipidi, holesterol i slobodne masne kisjeline. Majčino mlijeko sadrži esencijalne masne kisjeline – linolnu i alfalinolensku, kao i njihove metabolite, među kojima su najznačajnije arahidonska i dehozaheksaenska kisjelina radi njihovog doprinosa normalnom razvoju oka i mozga dojenčadi. Majčino mlijeko je bogato lipazom koja pomaže potpunijem varenje i resorpciju u tankom crijevu jer je aktivnost pankreasne lipaze i količina žučne soli neznatna.
Regulator su apetita djeteta. Visok sadržaj masti na kraju podoja izaziva osjećaj sitosti, što nije slučaj kod hranjenja supstituentima.
5. Vitamini, minerali i oligoelementi – idealno su izbalansirani u majčinom mlijeku
Nivoi vitamina, pogotovo onih rastvorljivih u vodi, u humanom mlijeku su takođe uslovljeni ishranom majke. Količina vitamina D i K je nedovoljna u majčinom mlijeku te je njihova nadoknada nophodna (prevencija rahitisa D vitaminom do kraja prve godine i prevencija hemoragijske bolesti novorođenčeta do 4-tog mjeseca starosti). Zastupljenost i odnos natrijuma, kalijuma, kalcijuma i fosfora u majčinom mlijeku idealno je prilagođen bubrežnoj funkciji odojčeta.
