Kroz svoju politiku – Evropski akcioni plan za hranu i ishranu 2015-20 i strategiju promocije fizičke aktivnosti – SZO preporučje zemljama članicama prioritetne mjere:
– Promovisanje optimalne ishrane dojenčadi, kako bi se od samog početka života definisala zdrava razvojna trajektorija kroz promociju i sprovođenje politike ekskluzivnog dojenja i blagovremenog uvođenja dopunske ishrane;
– Kontrola i smanjivanje uticaja različitih oblika reklamiranja hrane visoke energetske vrijednosti, sa visokim sadržajem zasićenih i trans masti, šećara ili soli, uključujući i nutritivno profilisanje hrane;
– Aktivna upotreba fiskalnih instrumenata u cilju promovisanja zdravih prehrambenih navika. Podsjetiću , nedavno je SZO izradila studiju i predstavila je Nacionalnom savjetu za hronična oboljenja u Crnoj Gori, kojim je predsjedavao premijer Marković, rezultate koji upućuju: da sa oporezivanjem zaslađenih pića u visini od 20% u toku 2018. godine može se spriječiti 14,1% novih slučajeva obolijevanja povezanih sa gojaznošću do 2035.g. dok je monetarni benefit primjene ove fiskalne intervencije, a usljed smanjivanja smrtnosti, procijenjen na više od 250 mil $ zakljucno sa 2035.g.;
– Promovisanje reformulisanja prehrambenih prozivoda, unaprijeđenje nutritivnog kvaliteta hrane, korišćenje jednostavnog i razumljivog sistema deklarisanja prozivoda i sl.;
– Promovisanje fizičke aktivnosti i u tom smislu primjenjivati mjere urbanističkog planiranja koje će biti u funkciji stvaranja uslova pogodnih za različite vidove fizičke aktivnosti djece, kao stila njihovog življenja. Ovo podrazumijeva izgradnju biciklističkih staza i trotoara kako bi djeca mogla bezbjedno i sigurno da hodaju do škole, mjere za usporavanje saobraćaja u zonama blizu škola, kao i efektivna kontrola brzine saobraćaja u blizini škola;
– Inteziviranje multisektorske saradnje kako bi konzumiranje zdrave hrane bio izbor koji sebi može priušutiti veći dio populacije. Multisektorska saradnja je neophodna i za konzistentnu promociju fizičke aktivnosti u sredinama gdje se djeca okupljaju i provode značajan dio svog dana, poput škola, obdaništa i sl. Ove mjere podrazumijevaju razmatranje mogućnosti redefinisanja standarda kada je riječ o hrani, kao i “osvježavanja” školskog kurikuluma, kako bi djeca i u školi sticala vještine za osnovno pripremanje hrane i obroka, a nastava iz oblasti fizičkog vaspitanja bila kvalitetno izvedena. Naravno, promocija fizičke aktivnosti u školama pretpostavlja postojanje adekvatnih prostornih i tehničkih uslova.
Dakle, neophodno je insistirati na populacionim mjerama s ciljem stvaranja ambijenta koji promoviše zdravlja tokom trajanja života, uz podršku zdravstvenog sistema.
Zaključak
Svako dijete ima pravo na zdravlje i uslove življenja koji će mu omogućiti da ostvari svoj puni potencijal i aspiracije – da bude dobar đak, vodi produktivan i ispounjen život i zdravo stari. Mi kao čuvari njihovog zdravog i bezbjednog djetinjstva imamo obavezu da ih zaštitimo od epidemije gojaznosti. To je zadatak svih sektora i čitavog društva. Naši napori na promociji pravilne ishrane djece njihove fizičke aktivnostu, su ulaganje u zdravlje, u buducnost i održivi razvoj ukupnog društva.
(Izlaganje prilikom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja)
G-đica Mina Brajovic
Šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori
Add comment