Influenca

0
660

Narodno zdravlje

U potonje vrijeme pojavila se i kod nas u više slučajeva influenca, te neće biti zgorega, ako o toj bolesti koju reknemo.

O influenci se za dugo nije ništa čulo, dok se nije godine 1889. počela svuda pokazivati, ali nijesu tada mnogo marili za nju, no su je prenebregavali. Nijesu je onda smatrali pravom bolešću, a onome ko je od nje obolio, rugali bi se. Ubrzo se međutim stvar okrenula, jer se pokazalo, da to nije neznatna, naivna bolest, pošto su mnogi od nje opasno oboljeli, a nekom i umrli. Koliko su joj se do onda rugali, toliko je od tada influenca ljudima zadavala strah. Ima mnogo ljudi, koji svaku kijavicu ili kašalj drže za influencu, pa se onda poslije toga još hvale, da su bili izmučeni od nje, ali su je ipak sretno preboljeli. Krivo čine, jer ovako sebe i okolinu bez potrebe uznemiravaju, pošto je influenca katkada veoma opasna bolest, koja prelazi od jednoga na drugoga ili se još češće vazduhom prenosi, te nije u nikakvoj vezi sa svakidašnjom prehladom.

Ime „influenca” je, pravo reći skupno ime za množinu bolesnih pojava, koje se jedva kod koje druge bolesti tako različito i mnogobrojno ukazuju. Da ove razne pojave u neki pregledni red dovedu, podijelili su inluencu u tri vrste, koje međutim nijesu nikakvi zasebni oblici bolesti, jer su u svakom pojedinom slučaju manje više zajedno skopčani.

Onaj oblik influence, gdje se bolesne pojave najviše tiču živaca, zovu nervoznom; kod koje su oboljeli organi za disanje kataralnom, a gdje su organi za varenje bolesni, gastričnom inluencom.

No kako je rečeno, ova tri oblika, jesu jedan s drugim spojena, samo što je jedan ili drugi oblik jači i izrazitiji. Najobičniji je nervozni oblik.

Kod nervozne inluence odjednom spopadne čovjeka, koji je do tada bio sasvim zdrav, veoma žestoka klonulost i slabost. U brzo mu se zavrti u glavi i ovo ga jako boli. Bolesnika obuzima neka zamišljenost i misli, da je obolio od opasne bolesti; umišljen tada klone duhom, a cijeli svijet mu je bez vrijednosti i dosadan. U brzo ukažu se čas jače, čas slabije revmatične boli na raznim djelovima tijela, u ušima mu neprestano zuji, oči ga bole, te su osjetljive prema svijetlu; ne može da spava (u drugim slučajevima opet neprestano spava), mnogo se znoji, a to mu je veoma nesnosno, često gubi svijest. Rijetko kad ostaje samo kod tijeh pojava, već se najčešće u isto vrijeme ukazuju i bolovi u organima za disanje i varenje. Kijavica, boli kod gutanja, promuklost, kašalj; s druge strane opet nikakva volja za jelom ni pićem, muka, povraćanje, zatvoreno tijelo ili proliv, katar u crijevima i t. d.; to su tegote, koje bolesnika sad manje, sad više muče.

Influenca traje nekoliko dana, a katkada i više nedelja. Ali bolesnik od nje obično ozdravi, te je samo iza toga slab, mlitav, i znoji se, pa tek iza dužeg vremena može opet svoj dosadašnji posao vršiti.

Od influence može čovjek ponovo oboliti, a i to je jedna od mnogih zagonetaka ove tamne bo­lesti.

Pojave te bolesti, i ako su različite i mučne, ipak ne pokazuju ništa vanredna, jer se i inače pojav­ljuju pojedince ili i sve zajedno. Po čem se dakle poznaju, da je ko obolio od influence?

U prvom redu po tom, da je u onom mjestu od slične bolesti još više ljudi oboljelo. Osim toga još su dvije okolnosti, koje su značajne za inluencu, a to su, da se bolesnik ako je i neznatno od nje obolio, teško može popraviti, a drugo one uzgredne bolesti, koje poslije pretrpljene influencije ostaju.

Bolesti, koje se javljaju uz infuenciju i poslije nje, dakle, komplikacije, čine ju tako opasnom bolešću.

Najbitnija je, ali i najopasnija komplikacija influencije zloglasno zapaljenjepluća, od koje često obole mladi i krijepki ljudi. Ono se javlja od jednom te čudnovatom brzinom učini svemu kraj. Kod starih ljudi već je obični plućni katar opasan, osobito ako su već prije mnogo patili od te bolesti.

Oni, koji boluju od srca ili od pluća ili inače slabi ljudi, više će stradati, nego zdravi, ako obole od inluence.

Druge komplikacije, i ako dosta ozbiljne, ali ipak manje opasne, jesu: plavrit, čirevi u nosu ili dušniku, krvoliptanje iz nosa, iz pluća, želudca ili crijeva, razne bolesti ušiju i očiju, grčevi, nevralgija i opšta nervoznost, mali ali boniprištevi (furunkuli), male krvnepjege, i t.d. I bolesti mozga su iza nje primijetili, kao što je melankolija, hipohondrija i pomama. No obično nijesu ovi slučajevi veoma teški, pa se brzo opet izliječe.