Posljedica COVID-19 pandemije jeste i ubrzana digitalizacija zdravstvenog sistema

0
229

Pandemija COVID-19 infekcije novim korona virusom je prethodna 3 mjeseca dotakla i sve poslovne sektore. Promjene u načinu poslovanja su bile neminovne kako se odjednom sve preselilo na online platforme. Mnogi poslovi, poput onih iz  IT sektora, već odavno su upoznati sa “remote” načinom rada (rad na daljinu, rad od kuće). Međutim, danas su okolnsti takve da se većina poslova mora, gdje je moguće, prebaciti na rad od kuće dok traje pandemija.

Kako se ispostavilo da je najbolja prevencija COVID-19 infekcije da ljudi ostanu svojim kućama, tako su i  zdravstvene ustanove morale za kratko vrijeme da primijene sve raspoložive digitalne tehnologije kako bi se dolazak u bolnice sveo na samo najhitnije slučajeve, a sve u cilju optimizacije medicinskih kapaciteta i opreme.  Digitalna medicina je, ispostavlja se, jedan od glavnih aduta u borbi protiv pandemije. Ne može se poreći činjenica da je tehnologija učinila i bržim i lakšim pružanje zdravstvenih usluga u zajednici u vrijeme pandemije. Razvoj učinkovitih alata za digitalnu medicinu je intenzivan i izazovan proces koji zahtijeva interdisciplinarne napore širokog spektra stručnjaka, od inženjira, programera, doktora pa do krajnih korisnika, a u velikom broju su to sami pacijenti.

Da li možete da zamislite u ovom trenutku gužve u čekaonicama ispred ordinacija u domovima zdravlja i bolnicama? To nam djeluje kao davna prošlost, a trenutno je i veliko izlaganje riziku kada uzmemo u obzir da su pacijenti sa komorbiditetima vunerabilnija grupa kada je u pitanju COVID-19 infekcija. Svi digitalni sistemi komunikacije na relaciji pacijent-ljekar su omogućili da se pacijenti ne izlažeu dodatnom riziku, a ujedno su od velike pomoći. Posebno se njihovo korišćenje maksimiziralo u prethodnim mjesecima, gdje čak i pregled ljekara specijaliste pacijenti obavljaju iz svojih domova širom svijeta. Za produžavanje terapije pacijenti više ne moraju ići u domove zdravlja i čekati velike redove već tako jednostavno, nakon poziva i razgovora sa svojim ljekarom mogu ljekove podići u apotekama.

Prihvatanje savremenih digitalnih aplikacija i programa, posebno onih koji se odnose na praćenje pacijenata, nailazilo je često na otpor, kako unutar zdravstvenih sistema tako i od strane pacijenata. Nedostatak vremena, naizgled komplikovani digitalni alati, nedovoljna digitalna pismenost i još mnogo toga se za veoma kratko vrijeme pretvorilo u zlata vrijednu mogućnost koja je za mnoge pacijente ali i sve zdravstvene radnike najveći adut za, s jedne strane liječenje i nastavak pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite, i sprečavanja širenja COVID-19 infekcije sa druge starne.

Za vrijeme pandemije transport pacijenata i dolazak na redovne kontrole više se ne obavljaju u referentnim centrima po svaku cijenu, već u najbližim zdravstvenim centrima. Najveće kompanije iz farmaceutske, tehnološke i softverske industrije ulažu puno u platforme koje pacijentima nude mogućnost praćenja i bilježenja podataka o vlastitom zdravlju. Tu je i konstantan rad na razvoju artificijalne inteligencije i robotike, koje pomožu i najkomplikovanijim hirurškim slučajevima, pa čak i u liječenju koronavirusa. Za sada se nažalost ovim može pohvaliti samo mali broj zemalja. Zbog toga ćemo se osvrnuti na one tehnologije koje su nam dostupne i koje nam mogu pomoći da naš zdrastveni sistem i tokom pandemije izazvane COVID-19 ostane na dobrom nivou.

Jedan od načina digitalne komunikacijem među zdravstvenim radnicima iz različitih zdravstvenih ustanova je telemedicina. Ova tehnologija redefiniše način na koji komuniciraju ljekari iz različitih zdravstvenih ustanova. Telemedicina omogućava zdravstvenim radnicima da procjenjuju, dijagnostikuju i daju savjete kako da se liječe pacijenti iz drugih centara uz pomoć elekronskih i telekomunikacionih tehnologija. Za sada, u našim uslovnima, Opšte bolnice u Pljevljima, Beranama i Baru su putem telemedicine povezane sa Kliničkim centrom Crne Gore. Suština korišćenja digitalnih alata u medicine je u informacijama, komunikaciji i razmjeni iskustava sa ciljem da se pacijentima obezbijedi maksimalna briga. Bitno je zadržati i obezbijediti konstantnu razmjenu provjerenih podataka.

Edukacija zdravstvenih radnika je konstanta koja danas zahtijeva da ljekari često putuju kako bi prisustvovali različitim kongresima, izlagali svoje radove, usavršavali ekspertizu i dijelili iskustva iz kliničke prakse sa svojim kolegama. Kada je onemogućeno putovanje i fizičko prisustvo sastancima, mnoga velika strukovna udruženja su odlučila da će redovne godišnje kongrese održati online, tako da će svaki zainteresovani zdravstveni radnik moći da učestvuje na najvećim medicinskim kongresima. Online sastanci, na kojima ljekari iz različitih djelova svijeta razmjenjuju svoja iskustva i pronalaze najbolja rješenja za liječenje  pacijenata, su nešto što se ispostavilo kao vrlo korisno u toku pandemije.  U odnosu na uživo sastanke, koje je sada nemoguće organizovati, online sastanci su omogućili ljekarima da se povežu sa bilo kojeg mjesta u svijetu i razmjene širok spektar informacija u najkraćem mogućem vremenu, što je tokom trajanja pandemije od velike važnosti. Veliki broj vebinara se svaki dan organizuje, na kojima stručnjaci pripremaju informativne prezentacije, poput seminara, predavanja, radionica ili odgovaranja na pitanja od važnosti kako ljekarima tako i pacijentima. Interaktivne funkcije omogućavaju zajedničke ekrane, sesije sa pitanjima i odgovorima i rasprave o raznim temama.

Promjene u zdravstvu osnovni su dio društvene i intelektualne evolucije. Moderna praksa naučne medicine zavisi od postojanja i dostupnosti zabilježenih podataka. Ako zamislimo ujedinjenje digitalne medicine i vještačke inteligencije, otvaramo mogućnost da računari mogu da transformišu i izdvajaju bitne informacije, tako da novi digitalni alati ne samo da mogu bilježiti kliničke podatke, već mogu i generisati medicinsko znanje, pri tome omogućavajući razvoj personalizovane medicine koja je preciznija, efikasnija, brža, pristupačnija, šire distribuirana od postojeće medicinske prakse.

Fleksibilnost u reagovanju i prihvatnju promjena, stalno učenje i prilagođavanje je izazovno a vidjeli smo da može bit i veoma brzo prihvaćeno kada je u pitanju digitalizacija zdravstva.

Kao zaključak, može se reći da smo oduvjek bili spremni za digitalizaciju zdravstvenih sistema, samo nijesmo vjerovali da je toliko lako, pristupačno i učinkovito dok to nije bio jedini način.

Dr med Suad Šabanović