Sa porastom dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata posljednjih godina, često može da se čuje preporuka da kada jedete voće, treba da izbjegavate banane jer “imaju previše šećera”.
Nije ni, smatra autor mnogih knjiga na temu dugovječnosti i zdravlja Džef Vitington za Helti, čudo što je nešto tako slatko jednostavno poput banane izazvalo veliku zabunu – posebno za ljude koji paze na unos šećera.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, ukupan sadržaj ugljenih hidrata u banani srednje veličine je oko 27 grama. Tih 27 grama se dalje razlaže na skrob, vlakna i šećer. Ukupna količina šećera sadržanog u banani je 14,4 grama, a sastoji se prvenstveno od tri vrste šećera koje uključuju saharozu, glukozu i fruktozu.
Ova ukupna količina šećera u banani je nešto manje od polovine onoga što biste našli u konzervi soka – ali, sa veoma važnom razlikom. Skrob i vlakna u banani su složeni ugljeni hidrati, čije prisustvo će zapravo usporiti apsorpciju šećera u tijelu, stvarajući tako sporiji i manje drastičan porast šećera u krvi u poređenju sa zašećerenim napitkom. Zbog toga se banane nalaze u niskom rangu na skali glikemijskog indeksa na blogu za javno zdravlje Univerziteta Harvard. Glikemijski indeks je skala koja se koristi za bilježenje koliko brzo određena hrana može izazvati povećanje ukupnog nivoa glukoze u krvi.
Još jedna napomena o ukupnom sadržaju šećera je promjena koja se javlja kako banane sazrijevaju. Naime, banane koje tek ulaze u zrelost imaće veći sadržaj skroba, koji će se postepeno pretvarati u šećer kako banana bude sazrevala. Iz tog razloga, najzrelije banane će imati najveći sadržaj šećera – nije iznenađujuće, kada pomislite na slađi ukus koji izlazi iz te šarene kore.
Veći sadržaj ugljenih hidrata i šećera u banani može sugerisati da je ovo voće nepoželjno na spisku onih koji mršave, ali to može dovesti do toga da propuste niz dodatnih vitamina i minerala koji mogu igrati važnu ulogu u svakoj uravnoteženoj ishrani.
Nutricionista Megen Bišop navela je da su banane “vlaknasta užina koja je mnogo zdravija od bijelog hljeba ili čipsa”. Sa tolikom nutritivnom vrijednošću, potpuno odbacivanje banana možda nije najmudriji izbor.
Što se tiče dijabetesa, postoji opravdana zabrinutost za bilo koju hranu koja može izazvati umjereni skok nivoa glukoze u krvi, ali pilot studija objavljena 2014. godine pokazala je da je “banana dnevno bezopasna i za dijabetičare i za hiperholesterolemiju.
Bišop napominje da banana za dijabetičare “nije ograničena, ali može zavisiti od toga kakav je bio dodatni unos za obrok”. Naravno, ako ste dijabetičar, uvijek se savjetuje konsultacija sa ljekarom ili nutricionistom.
