Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti. Savremeno naučno shvatanje zdravlja – zasnovano na dokazima – podrazumijeva da ponašanje, odnosno način života i navike pojedinca, značajno određuju njegovo stanje zdravlja. Kaže se da zdravlje predstavlja zbir „rezervnih kapaciteta” osnovnih funkcionalnih sistema. To je razlog zbog kojeg svako od nas treba da razmisli 0 svom odnosu prema rezervama zdravlja. Treba provjeriti da li svojim načinom života trošimo i smanjujemo rezerve zdravlja i da li dovoljno radimo na očuvanju i unapređenju zdravlja.
Fizička aktivnost pripada grupi bihejvioralnih faktora a koliko je ona značajna za svakog čovjeka na njegovom putu do dobrog zdravlja i potrebne psiho-fizičke kondicije dokazala su brojna istraživanja. Ako je fizička aktivnost svaki pokret tijela nastao kontrakcijom skeletne muskulature za koji je neophodna energija, onda je lako zaključiti da svako od nas može u manjoj ili većoj mjeri da se bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti. Svakodnevna fizička aktivnost koja je individualno prilagođena povećava fizičku kondiciju i radnu sposobnost. Dobra fizička kondicija će omogućiti da se bez zamora obavi određeni obim fizičkih aktivnosti, što je veoma važno za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Pozitivan efekat na zdravlje koji ispoljava kontinuirana fizička aktivnost višestruk je. Praktično nema organa i sistema organa na koji izička aktivnost ne ostvaruje povoljne efekte i gdje ne umanjuje rizik od obolijevanja i to na sljedeće načine:
– Smanjuje rizik nastanka i rizik smrtnosti od bolesti srca
– Smanjuje rizik od moždanog udara
– Smanjuje rizik nastanka narednog infarkta miokarda osoba koje su već imale jedan srčani udar
– Snižava ukupni holesterol i trigliceride i povećava „dobar” – HDL holesterol
– Smanjuje rizik od nastanka povišenog krvnog pritiska
– Kod osoba koje već imaju povišen krvni pritisak, pomaže u snižavanju istog
– Smanjuje rizik od gojaznosti i dojke
Smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 Smanjuje rizik za nastanak karcinoma debelog crijeva
– Pomaže smanjenju i održavanju normalne tjelesne mase
– Smanjuje osjećaj depresije i anksioznosti
– Poboljšava psihološko blagostanje i kvalitet života
– Smanjuje osjećaj stresa
– Smanjuje rizik od respiratornih infekcija
– Pomaže izgradnji i održavanju mišića, kostiju i zglobova (osteoporoza ! ).
Fizička aktivnost, kao bilo koji oblik mišićne aktivnosti koji dovodi do potrošnje energije većeg nego u mirovanju, može biti: preventivno, dijagnostičko (ergometrija) i terapijsko sredstvo. Dozira se učestalost, intenzitet, trajanje i oblik fizičke aktivnosti – pravila važe kao i za svaki drugi lijek. Doza mora biti individualno određena, a to znači primjerena polu, godinama, zdravstvenom stanju, fizičkoj sposobnosti, zanimanju osobe i mora, takođe, biti individualno programirana i kontrolisana. Opšta je preporuka da fizička aktivnost traje najmanje 60 minuta tokom dana. Važno je da bude svakodnevna.
Sa druge strane, fizička neaktivnost, odnosno sedentarni način života i te kako pomaže u razvoju velikog broja poremećaja zdravlja. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, fizička neaktivnost je jedan od 10 vodećih uzroka smrtnosti ili nesposobnosti. Više od 2 000 000 slučajeva smrti godišnje nastaje zbog neaktivnosti, a 60-85% ljudi širom svijeta je nedovoljno aktivno ili potpuno fizički neaktivno. Upravo to su razlozi zbog kojih je prije deset godina osmišljen Međunarodni dan fizičke aktivnosti – 10. maj – sa ciljem podizanja svijesti cjelokupne svjetske javnosti o značaju i važnosti redovne izičke aktivnosti u očuvanju i unapređenju fizičkog, psihičkog i mentalnog zdravlja.
Umjesto zaključka citat francuskog ljekara iz XVII vijeka
– Tiso: „Kretanje može da zamijeni mnoge ljekove, ali nijedan lijek ne može da zamijeni kretanje !”
Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene
Add comment