Tradicionalni pristup u liječenju karcinoma pluća bio je zasnovan na primjeni sistemske hemioterapije, koja se obustavljala nakon 4-6 ciklusa. Nakon pauze od četiri nedjelje, kako kaže dr Cicmil Sarić, interveniše se sekundarnom hemioterapijskom linijom. Progresija bolesti nakon prve linije hemioterapije, i šta dalje činiti je vrlo teško pitanje. Polovina pacijenata nije do nazad nekoliko godina ni primala drugu liniju terapije, već samo simptomatsku terapiju. Glavni razlozi bili su loše opšte stanje, slab odgovor na primarnu terapiju, pridruženje bolesti i brzo napredovanje bolesti koja se otme kontroli. Ciljevi sekundarne ili terapije održavanja kod uznapredovalih tumora su: odlaganje napredovanja, prevencija pogoršavanja simptoma, održavanje opšteg stanja i
mogućnosti za dalje vrste liječenja i produžavanje života – kazala je dr Cicmil Sarić. Ona ističe da postoje različiti oblici terapije, jednoj je cilj redukcija tumorske mase, drugoj redukcija mikro metastaza. Postoperativna terapija je potporna, a terapija održavanja daje se nakon ustanovljavanja određenog terapijskog cilja, odnosno postignute kompletne ili parcijalne remisije.
“Našim pacijentima svaki dan, svaka nedelja znači svekoliko. Primjenom terapije održavanja značajno je bolje preživljavanje, a benefiti su dobijeni bez obzira na vrstu tumora. Postoji druga i treća linija terapije, a i tu je postignut određeni učinak, tako da mi ne prekidamo terapiju. Evidentne su prednosti primjenom novih ljekova u odnosu na klasičnu hemioterapiju. Pacijentima je najvažnije da žive što duže i kvalitetnije, da nemaju bolove i tegobe, a doktorima hematološki status, odnosno dobra krvna slika obolljelog.” – zaključila je dr Cicmil Sarić.
Radio-terapijski pristup
Da bi se tumor radiološki liječio mora se, prema riječima dr Vanje Karađinović, znati njegova veličina i stadijum bolesti. Najveći dio tumora koji se liječe radiološkom metodom su, na žalost, uznapredovali i već su u trećem ili četvrtom stadijumu. Ovaj metod se najčešće kombinuje sa hemioterapijom. Konvencionalna radio terapija podrazumijeva određivanje volumena zračenja i radio terapijske doze. U radioterapiji nemikrocelularnog karcinoma postoje dvije faze: prva je radikalan tretman primarnog tumora, I druga čiji je cilj ostatak tumorske mase. Preporuke za savremeni radioterapijski tretmansu brojne, poput toga da se zrači makroskopski tumor i makroskopski zahvaćeni limfni čvorovi, te region u koji očekujemo da će se tumor širiti – kazala je dr Karađinović.
Imobilizacija pri zračenju je jako bitna jer je to pozicija u kojoj pacijent treba da leži najmanje mjesec i po do dva. Zbog promjena težine i i mijenjanja ljudi koji rade na zračenju, to je proces koji zahtijeva cjelokupni monitoring, pa stalno moraju da se kontrolišu pozicije i kalibracija naših mašina – kazala je dr Karađinović, ocjenjujući da bi kombinacija hemioteraije i zračenja trebalo da se predlaže svim pacijentima u stadijumima 2 i 3, koji nijesu operabilni ali su dobrog performans statusa. Najčešći problemi sa komponentnom hemioterapijom su vezani za gutanje, pneumonitis, septične temperature i perikarditis. Ne koriste se više veliki volumeni, što je dovelo do razumne srednje stope preživljavanja od 21,5%.
Add comment