Obilježen Svjetski dan zdravlja

0
213

[heading size=”7”]Ovogodišnja tema vektori kao prenosioci zaraznih bolesti[/heading]

Pod sloganom “Mali ugriz, velika prijetnja” obilježen je Svjetski dan zdravlja 7. april. Tim povodom  održana je konferencija za novinare u prostorijama Vlade Crne Gore na kojoj su govorili dr Mira Jovanovski – Dašić iz Ministarstva zdravlja, Mina Brajović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, i dr Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje. Ovogodišnji SDZ tematski je posvećen grupi oboljenja čiji su prenosioci komarci, muve, krpelji i ostali vektori. Od osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije  1948. svake godine posebna pažnja posvećena je jednoj od tema, kako bi se na Dan zdravlja posebno naglasila neka od prioritetnih oblasti javnog zdravlja.

Globalni praznik koji je obilježen 7. aprila predstavlja priliku za brojne stanovnike iz cijelog svijeta da učestvuju u raznim aktivnostima koje mogu doprinijeti boljem zdravlju.

Vektori predstavljaju organizme koji ne uzrokuju bolest već samo prenose uzročnika sa jednog na drugog domaćina. Bolesti koje se prenose ovim putem su brojne, a među njima su: malarija, denga, lajšmarijaza, krpeljni meningocefalitis, borelioza, groznica Zapadnog Nila, bjesnilo itd.

Generalna direktorka Direktorata za bioetiku i međunarodnu  saradnju dr Mira Jovanovski – Dašić,  naglasila je da rasprostranjenju ove bolesti ozbiljno doprinose i određene nesavjesne radnje koje čovjek obavlja u cilju unapređenja života, ali da je u posljednje vrijeme, zahvaljujući naporima regionalnih i globalnih zdravstvenih inicijativa, postignut veliku uspjeh u smanjivanju ovakvog trenda.

– U Crnoj Gori udio oboljelih od vektorskih zaraznih bolesti u 2013. godini iznosio je 0,2% od ukupnog broja oboljelih – rekla je dr Jovanovski-Dašić i dodala da veliki problem predstavljaju klimatske promjene kao posljedica čovjekovih aktivnosti tokom posljednjeg vijeka, a koje uslovljavaju promjene u životnoj sredini. To utiče na životnu sredinu i posljedice se, prije svega. ogledaju i u povećanju prosječnih vrijednosti temperature i smanjenju količine padavina.

– Globalizacija trgovine i putovanja, uz izazove koje nam postavljaju klimatske promjene i urbanizacija, snažno utiču na bolesti koje prenose vektori, što često rezultira njihovom pojavom na mjestima na kojima su prije bile gotovo nepoznate. Rasprostranjenost vektora, organizama koji prenose bolest, zavisi od spoljašnje sredine i klimatskih faktora, tako da mnoge vektorske bolesti nisu tipične i ograničene isključivo na tropska područja –  pojasnila je dr Jovanovski- Dašić, i naglasila da bolest postaje sve rasporostranjenija, a nepostojanje efikasnih ljekova i njeno brzo širenje naglašava vitalni značaj društvene mobilizacije, međusektorske saradnje, integrisanog pristupa, ali i individualne odgovornosti bilo kog pojedinca u sprečavanju daljeg širenja bolesti.

– Ono što je od ključnog značaja za prevenciju vektorskih oboljenja jeste nadzor i kontrola vektora, kao i rano otkrivanje slučajeva oboljenja, ali najlakši i najefikasniji način prevencije vektorskih bolesti predstavlja sprečavanje uboda komarca i drugih insekata – zaključila je dr Jovanovski- Dašič.

Na dan obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, SZO slavila je 66. godinu postojanja. Kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija, odgovorna je za unapređenje ljudskog zdravlja u svijetu. Djeluje posredstvom šest regionalnih kancelarija, uključujući Regionalnu kancelariju za Evropu u Kopenhagenu, koja radi u službi skoro 900 miliona građana iz 53 države od Atlantika do Pacifika, a kojoj pripada i Crna Gora.

U ime Svjetske zdravstvene organizacije na konferenciji je govorila  Mina Brajović, šefica kancelarije ove organizacije za Crnu Goru. Predstavljajući podatke koji su prikupljeni, istakla je koliko je neophodno skretanje pažnje stručne i opšte javnosti na zdravstvene i ekonomske implikacije ovih oboljenja, koja predstavljaju prepreku održivom razvoju i naporima na planu smanjivanja siromaštva.

Prema podacima SZO, koje je predstavila Brajović, svake godine više od milion ljudi umre od oboljenja koje prenose komarci, krpelji i muve. Oni prenose uzroke bolesti koji izazivaju hronična oboljenja i patnju kod stotina miliona stanovnika. Osim toga, prema podacima  SZO, bolesti koje prenose vektori javljaju se u preko 100 zemalja svijeta, što ih čini globalnim zdravstvenim problemom. Samo u EURO zoni za period od 1990-2010. godine, usljed ujeda komaraca, muva i krpelja  oboljelo je više od 1,5 miliona građana.

– Klimatske promjene mogu u budućosti značajno da pogoršaju postojeće zdravstvene probleme, a time i da dovedu do promjena u pogledu vremenske i prostorne distribucije oboljenja koja se prenose vodom, hranom i vektorima. Sa povećanjem temperature skraćuje se period inkubacije patogena u vektorima, pa se može očekivati veća rasprostranjenost komaraca i drugih vektora. Sve ovo posebno utiče na vulnerabilne kategorije stanovništva: djecu, trudnice, starije osobe, siromašno stanovništvo u gradovima, izbjeglice i raseljena lica i lica sa generalno lošim uslovima života  – dodala je Mina Brajović. Ona je, govoreći o rasprostranjenosti ovih bolesti u Evropi predstavila i podatke koji pokazuju da su neke bolesti, nekad specifične za udaljenije predjele, postale učestale i kod nas.