Posebno bitno je da se neželjene reakcije neće javiti kod svih vakcinisanih već naprotiv – javiće se rijetko i samo kod pojedinih osoba. Ozbiljna alergija, kao najteža neželjena reakcija, može se javiti jednom na 100.000 datih doza ili čak i ređe, što s obzirom na broj datih doza u Crnoj Gori znači da će se takva reakcija vidjeti otprilike jednom u deset godina a ne postoje podaci da je do sada zabilježena kod nas. Druga neželjena dejstva po pravilu su moguća i obuhvataju: bol i crvenilo na mjestu primjene vakcine, kratkotrajno povišenu tjelesnu temperaturu, otok na mjestu primjene, blagi prolazni osip, pojačanu sekreciju iz nosa ili kijanje, otok pljuvačnih žlijezda lica i vrata, prolazni pad broja trombocita, bol u mišićima i zglobovima.
Gotovo sva nabrojana neželjena dejstva češća su kod starije djece koja kasne sa primanjem prve doze vakcine kao i kod odraslih, kratkog su trajanja i prolaze sama od sebe te najčešće ne zahtijevaju intenzivno praćenje od strane medicinskog osoblja. Rizik od razvoja komlikacija nakon infekcije virusom morbila je za nekoliko desetina puta veći nego nakon primanja vakcine.
Danas sve zemlje svijeta sprovode sistemsku imunizaciju protiv malih boginja u cilju zaštite kako pojedinaca tako i populacije.
Kako da se ponašate ako mislite da Vaše dijete ima morbile?
Ako Vaše dijete razvije visoku tjelesnu temperaturu praćenu nabrojanim simptomima potrebno ga je odvesti na ljekarski pregled. Posjetu izabranom pedijatru je neophodno najaviti telefonskim putem a prilikom dolaska u dom zdravlja sestri na šalteru je potrebno odmah objasniti da je dijete febrilno i da ima osip. Najava posjete je neophodna kako bi se pregled organizovao na način koji će spriječiti eventualno širenje virusa među drugom djecom koja se u tom trenutku mogu nalaziti u čekaonici doma zdravlja.
Nakon pregleda ljekara neophodno je strogo se pridržavati savjeta koje dobijete. Ponekad će biti potrebno uzimanje uzoraka krvi kao i razgovor sa nadležnim epidemiologom koji za cilj ima identifikaciju izvora zaraze ali i saopštavanje mjera za prekid širenja obolijevanja u okolini. Bolničko liječenje se sprovodi u slučaju komplikacija. Nekomplikovani slučajevi morbila liječe se ambulantno i u kućnim uslovima. Tada je potrebno:
– Uzimati dovoljno tečnosti (mlaki i blagi čajevi);
– Vlažiti vazduh prostorije u kući barem 2-3 nedjelje;
– Pošto je jedan od simptoma morbila osjetljivost na svijetlo – zamračite prostoriju gdje se dijete nalazi;
– Po potrebi i preporuci izabranog pedijatra koristiti ljekove za snižavanje tjelesne temperature i smirivanje bolova u mišićima;
– Zbog pada imuniteta postoji povećan rizik od infekcija (proliv, respiratorne infekcije i sl.). Ako se pojavi kašalj, konvulzije zbog visoke tjelesne temperature ili ako temperatura ponovo počne da raste iako se bila stabilizovala – ponovo se obavezno javite ljekaru bez ikakvog odlaganja.
Preporuke za nezaštićene osobe koje su bile u kontaktu sa oboljelim od morbila
Ako ste bili u kontaku sa zaraznom osobom kod koje je potvrđeno obolijevanje od morbila a da ste pri tome osjetljivi na morbile (ne znate da li ste ih preležali, ne znate sopstveni vakcinalni status ili iz određenih razloga niste vakcinisani protiv morbila) potrebno je da se pridržavate sledećih preporuka:
− O kontaktu sa oboljelom osobom obavjestite telefonom svog izabranog ljekara ili teritorijalno nadležnu epidemiološku službu i pridržavajte se njihovih savjeta;
− Izbegavajte koliko god možete sve društvene kontakte tokom perioda zaraznosti. Idealno bi bilo da započneti izolaciju u kućnim uslovima tokom trajanja inkubacije – počev od petog dana nakon kontakta pa sve do 21 dana nakon kontakta sa oboljelom osobom. Tokom perioda kućne izolacije potrebno je pratiti sopstveno zdravstveno stanje – mjeriti tjelesnu temperaturu i na prvu pojavu simptoma prehlade (povišena tjelesna temperatura, kijanje, kašalj, groznica, crvenilo očiju, opšta slabost isl.) telefonom obavjestiti izabranog ljekara;
− Odrasle osobe tokom perioda inkubacije ne bi trebale da odlaze na posao posebno ako ih priroda posla stavlja u kontakt sa osobama koje su u najvećem riziku od razvoja komplikacija morbila – mala djeca, djeca u kolektivnim smještajima, djeca u vrtićima, djeca u bolnicama, hronično oboljela i stara lica;
− Tokom navedenog perioda zaraznosti (5 – 21 dan nakon kontakta sa oboljelom osobom) osjetljiva djeca koja su bila u kontaktu, ne bi trebala da pohađaju školu niti vrtić, kao ni druge vrste okupljanja poput rođendana, slavlja, pozorišnih predstava i slično;
− Ako sprovođenje kućne izolacije i socijalno distanciranje nije izvodljivo tokom cijelog perioda inkubacije, od posebnog je značaja da se izolacija započne makar uporedo sa pojavom prvih simptoma – kijanje, kašalj, groznica, crvenilo očiju, opšta slabost i sl.;
− Tokom perioda inkubacije, posebno je bitno izbjegavati sve kontakte sa osjetljivim trudnicama, djecom ispod 1 godine starosti kao i osobama koje mogu imati problema sa funkcionisanjem imunološkog sistema uključujući i oboljele od maligniteta i osobe koje se nalaze na hemio ili radio terapiji;
− Što prije se pobrinite da su sva djeca u Vašem neposrednom okruženju, a posebno djeca članovi domaćinstva, uredno vakcinisana i zaštićena od malih boginja.
Institut za javno zdravlje
Centar za promociju zdravlja
Add comment