Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se svake godine 15. februara. Maligne bolesti koje se javljaju u djetinjstvu predstavljaju nacionalni i globalni javno-zdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života, emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih bolesti. Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti.
Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, kreiran je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi prikazati koliko su djeca neprocjenjive vrijednosti. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju se sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji, hrabriji i otporniji.
Slogan trogodišnje kampanje, koja je počela 2021. godine je Samo hrabri mogu sve i koristi univerzalni simbol rasta i obnove Drvo života sa raznobojnim otiscima dječijih šaka koje predstavljaju stope preživljavljavanja na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ovim simbolom se šalje snažna poruka da je rak u djetinjstvu izlječiv jačanjem „korjena“ tj. ključnih elemenata boljeg preživljavanja i unapređenja kvaliteta života djece oboljele od malignih bolesti, a podrazumijeva zajednički napor i podršku donosilaca odluka i dobro organizovane zdravstvene zaštite i nevladinih organizacija, udruženja roditelja i građana, obezbjeđujući: odgovorne javno-zdravstvene politike, pravovremenu i tačnu dijagnozu, efikasan tretman, multidisciplinarnu njegu, palijativno i podržavajuće zbrinjavanje, podršku porodicama, kvalifikovanu radnu snagu, dostupne i pristupačne neophodne lijekove, funkcionalan registar malignih bolesti kao i rehabilitaciju i reintegraciju.
Rana i tačna dijagnoza malignih bolesti kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, treba da bude cilj uspješnog pristupa u kontroli ovih bolesti.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svake godine, postavi oko 400 000 dijagnoza malignih bolesti kod djece, starosti od 0-19 godina. U nisko i srednje razvijenim zemljama stopa izlječenja je manja od 30%. Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izlječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80%. Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60%. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječijih života u narednoj dekadi.
Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti) oboljele od raka u Crnoj Gori je 23. Od ukupnog broja oboljelih 15 je muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligni tumori mozga i limfomi.
Rani simptomi i znakovi
Rano prepoznavanje simptoma i znakova omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unaprjeđenje kvaliteta života djece i adolescenata. Obratiti pažnju na sljedeće znakove i simptome:
– čvorići naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima, testisima;
– neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bledilo, pojava modrica, krvarenje;
– uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje;
– promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica;
– glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna;
– bolovi u kostima i zglobovima;
– vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda.
Ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite.
Međunarodnim danom djece oboljele od malignih bolesti želi se ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od malignih bolesti. Zdravim životnim navikama tokom trudnoće, u djetinjstvu i tokom perioda adolescencije, znatno se smanjuje rizik obolijevanja od malignih bolesti.
Kako smanjiti rizik obolijevanja od malignih bolesti?
– Ne koristiti duvanske proizvode tokom perioda trudnoće i u kući, kako bi se izbjeglo pasivno izlaganje djece štetnim efektima dima iz duvanskih proizvoda.
– Tokom ljetnjeg perioda, zaštititi kožu djece od opekotina od sunca, koristiti zaštitni faktor, najmanje SPF 15 tokom cijelog dana i staviti im šešir ili kačket na glavu koji štiti lice. Izbjegavati izlaganje suncu i sunčanje u najtoplijem dijelu dana.
– Djeca treba da jedu raznovrsnu hranu sa što više vlakana, voća i povrća i izbjegavaju prerađevine od mesa, hranu sa puno soli i zaslađene napitke, kao što su industrijski sokovi. Zdrava ishrana pomaže jačanju imuniteta organizma.
– Aktivan način života, redovna fizička aktivnost tokom perioda rasta i razvoja jer smanjuje rizik od pojedinih malignih bolesti i uz pravilnu ishranu omogućava održavanje normalne tjelesne mase. Gojaznost je povezana sa razvojem pojedinih malignih bolesti.
– Smanjiti izloženost djece kućnim hemikalijama za čišćenje, bojama i drugim sredstvima čuvajući ih na sigurnom mjestu, nedostupnom djeci.
– Ograničiti upotrebu alkohola.
– Štititi se od određenih vrsta infekcija koje povećavaju rizik za nastanak malignih bolesti (virusi hepatitisa: HBV, HCV, humani papiloma virus – HPV, Helicobacter pylori).
Postoje vakcine koje štite od navedenih virusa i dio su kalendara vakcinacije – Hepatitis B za novorođenčad i vakcina protiv HPV za djevojčice.
Institut za javno zdravlje Crne Gore
