Glavno pitanje u imunoterapiji nije kome treba dati imunoterapiju, kako je objasnio dr Todorović, nego kome ne treba dati imunoterapiju jer je imunoterapija nešto od čega podobni pacijenti imaju višestruku korist.
Promjena paradigme i percepcije liječenja najbolje se opravdava kada pogledamo neželjene efekate. Kod hemioterapije imamo: mučninu, anemiju, gubitak apetita, hematološke toksičnosti, sa imunoterapijom mi uopšte tih problema nemamo – naveo je prof. Todorović.
Selekcija pacijenata veoma je važna, a pokazalo se da oboljeli od adenokancera imaju najveću korist od imunoterapije.
ALK + karcinom pluća
Rijetkim bolestima uopšte smatraju se bolesti koje se javljaju u 6 i manje slučajeva na populaciju od 100.000 ljudi, a rijeti podtip carcinoma pluća jeste sigurno ALK+ karcinom pluća. Zahvaljujući inovativnim terapijama danas imamo mogućnost koju do prije nekoliko godina nijesmo mogli ni sanjati: pacijent dijagnostikovan s ALK + karcinomom pluća preživljava i više od 9 godina uz terapiju kako je objavilo udruženje za borbu protiv carcinoma na Tviter profilu.
U svijetu se godišnje dijagnostikuje 75.000 ALK+ karcinoma pluća. Prema takvoj računici, u Crnoj Gori bi trebalo da bude dijagnostikovano 7 pacijenata godišnje. Ovo je daleko od naše realnosti, jer je od 2016. do danas registrovano po 3 pacijenta godišnje. U pitanju je, nažalost, karcinom mlađe populacije.
Ono što karakteriše ALK+ karcinom pluća, po riječima dr Nade Cicmil Sarić, jeste pojava malignih metastaza u mozak. Samo u periodu od 2011. do danas promovisane su čak 3 generacije i 6 ljekova iz grupe ALK inhibitora. Naravno, i poslije ogromnog napretka i dobrih rezultata koji su postignuti primjenom ljekova prve i druge generacije, ostaje problem šta poslije progresije na ove ljekove. Glavni problem u liječenjupredstavljaju mutacije koje su uzrokovane različitim mehanizmima. Evidentno je da, kako je objašnjeno, ljekovi najnovije generacije zbrinjavaju najveći broj mutacija. Neuporedivo veću korist pacijenti sa ALK+ karcinomom pluća imaju ukoliko se što ranije primijeni efikasnija terapija. Poželjno je u prvoj liniji svim pacijentima obezbijediti najefikasniji lijek kako bi ostvarili najveću korist jer efikasan lijek primijenjen u drugoj ili trećoj liniji nema tako dobar učinak kao kad se primijeni u prvoj liniji liječenja.
Iskustva iz regiona
U Sloveniji, po svjedočanstvu dr Mirjane Rajer, dijagnostika i liječenje karcinoma pluća dostupni su i vrlo brzo pristupačni za sve pacijente. Iskustva sa imunoterapijom pokazala su da bojaznost od nuspojava (hepatitis, malo pneumonitisa, kolitisa, toksičnost na koži, hipotireoidizam koji ne predstavlja posebnu opasnost) nije velika posebno kada se pogleda težina i učestalost tih neželjenih dejstava. Važno je da, kako ona kaže, pacijent dođe brzo i tamo gdje se zna kako ga treba liječiti.
Imunoterapija je, po riječima dr Rajer, budućnost kako sa stanovišta efikasnosti tako i sa stanovišta podnošljivosti za pacijente i u to se ne sumnja. Izbor lijeka iz grupe imunoterapije vjerovatno će biti birana, po nekima, po neželjenim efektima, po nekima, po efikasnosti ali sve void ka tome da će se u budućnosti uključivati svim indikovanim pacijentima bez ikakvoh straha is a velikom dozom optimizma. U Sloveniji se hemoterapija skoro nikome ne daje kada je moguće dati imunoterapiju. Većina pacijenata podvrgava se imunoterapiji.
Postoje studije koje dokazuju da je imunoterapija efikasnija u odnosu na druge terapijske mogućnosti čak i nakon progresije bolesti kod pacijenata koji su upravo primali imunoterapiju i trenutno se postavlja pitanje u svijetu da li uopšte treba prekidati sa imunoterapijom čak i nakom progresije bolesti. Upravo su progresija bolesti ili nepodnošljiva toksičnost između ostalog i razlozi za isključenje imunoterapije kod pacijenata.
Radioterapija i imunoterapija u praksi mogu biti primjenjivane bez velikih vremenskih pauza. Dobar prediktivni marker za sada predstavlja TMB kao dodatak PD(L) 1 analizi, ali u vezi za sada je analiza TMB nedostupna za mnoge razvijene centre. Karcinom pluća stoga postaje komplikovan dijagnostički i terapijski algoritam za koji je potrebno mnogo više parametara nego što je to bili nekada.
Precizna medicina kao terapijski model
Inovaciju u smislu određivanja izbora personalizovane terapije za svakog pacijenta danas predstavlja našu realnost. Jednu od popularnijih, naučno standardizovanih opcija nudi Foundation 1 protokol, o čijim je benefitima bilo riječi na sastanku na Cetinju. Dr Tajana Silovski, sa zagrebačke klinike „Rebro”, opisala je taj model.
Tumori mutiraju tokom vremena, pa je to poseban problem u liječenju. Kamen temeljac sistemskog liječenja u onkologiji je bila hemoterapija, ali ciljana terapija ima bolji toksični profil i svakako bolju efikasnost. Svaki metastatski tumor je slučaj za sebe, a individualizacija predstavlja poseban izazov. U liječenju treba voditi računa o strukturi tumora, ali i o prediktivnim faktorima toksičnosti. Tokom vremena se mijenjaju i pravila po kojima biramo optimalnu kombinaciju ljekova. Zato je veoma važno da za svakog pacijenta dobijemo izvještaj koja mu terapija najbolje odgovara i da možemo da je primijenimo.
Od oko 300 raspoloživih onkoloških ljekova moglo bi se iskombinovati bezbroj kombinacija, upravo ovakvim testiranjem otklanjamo svaku dilemu i mi dobijamo pouzdane rezultate i preporuke za liječenje. Testiranje pacijenata i uvođenje multigenskih panela omogućava precizniju individualizaciju terapije. − Multigenski paneli su sigurno budućnost u onkologiji, a trebali bi biti, nadajmo se, ubrzo i sadašnjost – ističe dr Siloski. Ovim se nudi sekvencioniranje i ukazuje na mutacije gena u tumoru. Vrše se testove krvi, DNK i genomsko profiliranje solidnih tumora na osnovu kojih možemo utvrditi strukturu tumora. S obzirom na sklonost ka mutacijama, bilo bi optimalno profilirati tumor prije poćetka liječenja i nakon posljednje sprovedene terapije. Biopsija pod kontrolom CT predstavlja najčešću proceduru dolaska do uzorka tkiva, mada je prihvatljiv i endoskopski metod. Po preporuci dr Siloski, bitno je da uzorak ima površinu 25mm² i 50 ng DNK. 10% formalin koristi se kao najefikasniji fiksativ.
Izvještaj Foundation 1 CDX određuje 4 osnovne grupe genetskih promjena: zamjene baza, insercije i delecije, promjene broja kopija, infuzije gena, mikrosatelitsku stabilnost i Tumor Mutation Burden, te danas nespecifične genske promjene, broj genomskih alteracija, studije, terapije i sl. Podaci se dobijaju brzom poštom, za 2 do 3 sedmice i značajno olakšavaju primjenu ciljane terapije. Foundation 1 ušlao je na listu Fonda za zdr. osiguranje Hrvatske za sve oblike metastatskih karcinoma, a ovim izvještajem se diferenciraju čak 324 gena i daju targetirane preporuke za liječenje.
Povećati broj kliničkih studija
Prema daljim navodima iz diskusije, broj testiranih pacijenata u rutinskim kliničkim studijama u Sloveniji kreće se oko 20. Razmjena iskustava u angažmanu ove vrste studija bila bi poželjna, a sugerisano je i da bi bilo neophodno povećati broj studija jer je to odličan način za olakšan pristup inovativnim terapijama.
Ključan je izbor pacijenta za studiju, a treba voditi računa i o racionalnosti upotrebe u svakodnevnoj kliničkoj praksi, angažovanje molekularnog tumor borda sa bitnom ulogom genetičara. Važna je i uloga patologa u očuvanju tkiva u dijagnostičkom postupku i uopšte uzimanju optimalnog uzorka.
Istraživanja genetskog materijala i sekvencije gena, po kliničkoj studiji iz 2016. čiji je cilj bio da kod 25% pacijenata dobije adekvatnu terapiju, čak 33% pacijenata poboljšalo je ishode a čak 62% objektivne odgovore ili stabilnu bolest. Ovo predstavlja veoma ohrabrujuće dostignuće. Međutim, po opštoj ocjeni, dostupnost terapije ipak je najbitinija. To je budućnost koju bi trebalo da živimo što ranije, kako kaže prof. Todorović.
Anita Đurović
Add comment