U prvoj sekciji, moderatori su bili prof. dr sc. med. Dubravka Šimić sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i dr Rajko Strahinja sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Ova sekcija bavila se Epidemiologijom, prevencijom i uvodom u melanom. Prva tema nosila je naziv Trenutne epidemiološke činjenice. Možemo li bolje?, a predstavila ju je prof. dr sc. med. Ana-Maria Forsea, spec. dermatovenerolog sa Univerziteta medicine i farmacije Carol Davila iz Bukurešta (Rumunija) putem video linka. Profesorica Forsea u svojem izlaganju ukazala je na značajne razlike u tretmanu melanoma u Istočnom dijelu Evrope na zemlje ostatka kontinenta. Ona je nadalje kazala da prioritet moraju biti: kvalitetni podaci o kretanju bolesti, unapređenje registracije u pojedinim državama, primjena strategija i tehnika za rano otkrivanje neoplazmi kože i medicinsko obrazovanje i javnozdarvstveno prosvjećivanje za prevenciju raka, sa jakim naglaskom na razlike unutar Evrope, koje se odnose na breme kožnih tumora i pristup liječenju.
Nakon profesorice iz Rumunije, drugu temu u prvoj sekciji obradila je doc. dr sc. med. Zrinka Biloglav, spec. epidemiolog sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Prevencija je najbolja terapija. Docent Biloglav prisutne je podsjetila na nivoe prevencije i njihove ciljeve, te je konstatovala da: primarna prevencija treba da radi na smanjenju incidencije bolesti; sekundarna prevencija treba da se bavi ranom detekcijom (smanjenjem incidencije/prevalencije), a tercijarna prevencija treba da ima u fokusu prevenciju progresije bolesti i komplikacija. Ona je zatim govorila o statističkim podacima incidencije i mortaliteta Svjetske zdravstvene organizacije, te ukazala na njihove preporuke u cilju prevencije (izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u periodu između 10 i 16 časova, donošenje zakonske regulative o zabrani solarijuma, nošenje zaštite (u vidu odjeće, kapa, naočara i slično), nanošenje zaštitnih krema sa minimalnim zaštitnim faktorom SPF 30 na svaka 2 sata ili češće) i kada i koga uputiti na pregled kod dermatologa. Na kraju, docent Biloglav je naglasila da na smanjenje morbiditeta i mortaliteta utiče: podizanje svjesnosti o melanomu, rana detekcija, prevencija i istraživanje.
Treću temu, pod nazivom Različiti klinički oblici melanoma prezentovala je prof. dr sc. med. Dubravka Šimić, spec. dermatovenerolog-onkolog sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Profesorica Šimić, obrađujući svoju temu, iznijela je da postoji više kliničkih oblika melanoma, te da se on pojavljuje u 90 odsto slučajeva na koži, ali da nikako ne smijemo zaboraviti ni onih 10 posto slučajeva koji pripadaju oku i sluznicama, kada ga je vrlo teško prepoznati. Ona je nadalje naglasila kako postoje klinički oblici koji se vremenski dugo razvijaju, ali da, nažalost, ima i kliničkih oblika koji se zovu invazivnim melanomima, koji se mogu razviti za nekoliko sedmica, pa do nekoliko mjeseci, i to vrlo visokog stepena. Profesorica Šimić je podvukla da kasno otkrivanje melanoma ostavlja male mogućnosti za izlječenje oboljelih, te je od izuzetne važnosti rano otkrivanje. Dakle, što se ranije prepozna promjena u nekoj pigmentnoj leziji, odnosno nevusu ili novonastaloj promjeni to znači da je otkrivena u ranijoj fazi bolesti, kada izlječenje ima veće izglede, gotovo 90 posto, i kada se na taj način produžava život bolesnika.
Poslije toga, uslijedilo je izlaganje dr Rajka Strahinje, rukovodioca Registra malignih neoplazmi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, koji je prisutnima govorio o četvrtoj temi sa nazivom Melanom u Crnoj Gori. Doktor Strahinja, u svojoj prezentaciji, ukazao je na značaj malignih neoplazmi za morbiditet i mortalitet u Crnoj Gori. Takođe, prikazao je epidemiološku situaciju u vezi sa melanomom u Crnoj Gori (2% od ukupnog broja novooboljelih godišnje i 1,7% od svih umrlih od raka godišnje u Crnoj Gori, ali 85% svih umrlih od neoplazmi kože umre od melanoma). Naglašen je značaj posjedovanja sopstvenih podataka o bremenu malignih neoplazmi iz Registra umjesto postojećih procjena (značajno potcijenjene vrijednosti incidencije i mortaliteta). U Crnoj Gori, manje od polovine dijagnostikovanih slučajeva melanoma otkriva se u lokalizovanoj fazi bolesti. Neophodno je unapređivati kvalitet podataka u Registru kako bi se mogle kreirati ciljane javnozdravstvene intervencije u oblasti kontrole melanoma. S obzirom da se radi o malignitetu koji je u najvećem broju slučajeva preventabilan, neophodno je intenzivirati aktivnosti u oblasti primarne prevencije. Ukazano je na značaj Evropskog kodeksa protiv raka kao instrumenta za promociju zdravlja i prevenciju obolijevanja od malignih neoplazmi, koji je svima na raspolaganju.
Posljednja, peta tema u ovoj prvoj sekciji nosila je naziv Rijetki melanom – melanom sluznice, a nju je predstavio prof. dr sc. med. Milenko Bevanda, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Profesor Bevanda govorio je o najrjeđem melanomu – melanomu sluznice, koji čini oko 1% svih melanoma. On je nadalje kazao da oko polovine ovih melanoma nastaje na sluznicama glave i vrata, dok 25 % u anorektalnoj regiji i 20 % u ženskom reproduktivnom traktu; preostalih 5% javlja se u jednjaku, bešici, crijevima, konjuktivi oka i uretri. Za razliku od melanoma kože, melanom sluznice nije povezan sa izlaganjem suncu i UV zračenjem. Ovi melanomi najčešće se otkrivaju u uznapredovaloj fazi, imajući u vidu njhov anatomski položaj. Na žalost, većina melanoma sluznice imaju lošu prognozu, pa se kod većine pacijenata razvijaju metastaze uprkos agresivnoj terapiji. Rana dijagnoza je od neprocjenjivog značaja.
Po završetku prve sekcije i tematske rasprave, uslijedila je kratka pauza za osvježenje učesnika, nakon čega se nastavilo shodno planu i programu Međunarodnog simpozijuma. U drugoj sekciji, moderatori su bili prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru i mr sc. med. Biljana Raičević, spec. dermatovenerolog iz JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar. Ova sekcija obradila je Ranu dijagnozu melanoma. Temu pod nazivom Uloga dermatoskopije u ranom otkrivanju melanoma prezentovala je doc. dr sc. med. Zrinjka Paštar, spec. dermatovenerolog sa Odsjeka za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Docentkinja Paštar, sa uskim područjem interesa i rada u dermatoskopiji, govorila je o važnosti integracije kliničkog i dermoskopskog pregleda, te kliničkog i dermatoskopskog sekvencijskog monitoringa. Predavanje je pregledni prikazan važnosti i mogućnosti dermatoskopije kao i koncept pregleda melanocitnih i nemelanocitnih promjena, te pigmentiranih, nepigmentiranih i hipopigmentiranih promjena sa diferencijalnim dijagnozama uz važnost prvog pregleda i sekvencijskog kliničkog i dermoskopskog praćenja sa fotodokumentacijom i poređenjem kliničkih i dermoskopskih fotografija kod rizičnih grupa pacijenata sa ciljem dijagnoze melanoma in-situ, tankih, «featureless», hipomelanotičnog i amelanotičnog melanoma. Docentkinja Paštar, na simpozijumu, takođe je prikazala video prof. H.Petera Soyera, dermatopatologa (direktora Dermatology Research Centre, The University of Queensland Diamantina Institute i direktora Dermatology Department, Princess Alexandra Hospital iz Brizbejna, Australija) o primjeni vještačke inteligentcije u pregledu pigmentiranih promjena kože i ranoj dijagnozi melanoma.
U trećoj sekciji, moderatori su bili doc. dr sc. med. Zrinjka Paštar sa Sveučilišta u Zadru, Dick Plomp, pacijent koji se uspješno liječi od okularnog melanoma i Fredrik Östman, pacijent koji ima kožni melanom. Ova sekcija nosila je naziv Zastupnici prava pacijenata oboljenih od melanoma.
Prvu temu, Ko su zastupnici prava pacijenata oboljelih od melanoma, u okviru treće sekcije, predstavio je Dick Plomp, aktivni član Stichting Melanoom, Dutch Melanoma Society iz Holandije, te član savjetodavnog odbora Uveal melanoma (UM) CURE 2020 Projekta u saradnji sa Duch Cancer Foundation KWF. Gospodin Plomp približio je učesnicima institut eksperta-zastupnika prava pacijenata koji žive sa melanomom kroz vlastito iskustvo. On je u svojem izlaganju istakao značaj udruženja pacijenata sa melanom, koje su njihove aktivnosti i ciljevi.
Drugu temu, Moje iskustvo sa melanomom, u okviru treće sekcije, prezentovao je Fredrik Östman, aktivni član Melanoma Patient Network Europe iz Švedske. Gospodin Östman, poput gospodina Plompa, pacijent je sa melanomom u uznapredovalom stadijumu bolesti. Primjenom savremene terapije kod njega su postignuti izvanredni rezultati kako u dužini preživljavanja, tako i u kvalitetu života. Njegova prezentacije je bila vrlo autentična i emotivna sa korisnim savjetima kako se pozitivnim pristupom bolesti može doprinijeti efektu ukupne terapije.
Prijepodnevni dio Međunarodnog simpozijuma okončan je sa iznošenjem svojih ličnih iskustava u liječenju melanoma i svojih aktivnosti u udruženjima pacijenata, nakon čega je uslijedila pauza za ručak, koja je bila prava prilika da se učesnici simpozijuma bolje upoznaju i druže. Poslijepodnevni program Međunarodnog simpozijuma nastavljen je sa prvim dijelom četvrte sekcije, u kojoj je moderator bio doc. dr sc. med. Davorin Kozomara, spec. opšte i plastične hirurgije sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a u drugom dijelu četvrte sekcije, moderator je bila dr sc. med. Milica Rajović, spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije sa Vojno-medicinske akademije Beograd. Ova sekcija u fokusu je imala Terapiju melanoma, koja je zbog svog značaja, razmjene iskustava i multidisciplinarnog pristupa (onkološkog, hirurškog, dermatološkog) podijeljena u dva dijela.
Prve dvije teme pod nazivom Neoadjuvantna terapija melanoma i Terapija melanoma – osvrt i moje iskustvo sa kliničkim ispitivanjima prezentovala je prof. dr sc. med. Antonella Romanini, spec. onkolog sa Univerzitetske bolnice Santa Chiara iz Pize (Italija). Profesorica Romanini podrobno je upoznala prisutne sa adjuvantnim liječenjem pacijenata oboljelih od melanoma. Kako je ona istakla, kliničke studije su pokazale da su pacijenti imali bolji odgovor ukoliko su primali imuno-onkološku ili ciljnu terapiju u adjuvantnom režimu. U svojem drugom predavanju, prof. Romanini iznijela je podatke iz svoje bogate prakse u liječenju pacijenata sa melanomom i dala kratak pregled novih ljekova za liječenje metastatskih melanoma sa podacima da li su odobreni za upotrebu i da li idu na teret Fonda za zdravstvo u Italiji.
Treću temu, u prvom dijelu četvrte sekcije, pod nazivom Pristup novim oblicima liječenja u Bosni i Hercegovini predstavila je dr sc. med. Inga Marijanović, spec. onkolog sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. U svojem izlaganju, dr sc. med. Marijanović prisutnima je iznijela svoje iskustvo u liječenju pacijenata sa melanomom i dostupnim terapijama u Bosni i Hercegovini. Ona je istakla da pored postojećih i najčešće primjenjivanih terapija, koje su dostupne i u Bosni i Hercegovini, postoje još i imunoterapija i ciljna terapija, koje oboljelim pacijentima produžaju mogućnost da žive duže od 5 godina. Ona je u svojem izlaganju govorila da imunoterapija povećava mogućnost tijela da se bori protiv bolesti i danas imamo tri pojedinačna i jedan kombinovani lijek. S druge strane, ciljna terapija zasniva se na tome da lijek prepoznaje i napada specifične vrste ćelija melanoma, te omogućava ubijanje kanceroznih ćelija, bez uništavanja zdravih. Međutim, ove nove terapije su skupe i uglavnom nedostupne većini pacijenata, a njhova cijena se kreće od 4 000 USD do 10 000 USD mjesečno.
Poslije kratke pauze, nastavljen je drugi dio četvrte sekcije, a četvrto predavanje, pod nazivom Hirurški pristup liječenju melanoma, održao je doc. dr sc. med. Davorin Kozomara, spec. opšte i plastične hirurgije sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Docent Kozomara govorio je o dijagnostici primarnog tumora i regionalnih metastaza, zatim o hirurškom i onkološkom liječenju melanoma u zavisnosti od lokalizacije i stadijuma bolesti, te o prognozi kod bolesnika sa melanomom, koja je u prosjeku 5 godina. Na kraju svojeg izlaganja, docent Kozomara prikazao je slučaja 52-godišnjeg pacijenta sa pigmentnim tumorom prepucija. U zaključku, on je naglasio da je „melanom još uvijek nepredvidiv tumor, koji nas često iznenadi raznolikošću svoje pojavnosti i donosi mnoge nedoumice u vezi sa svojim načinom širenja i vrstom terapije.“
U sklopu četvrte sekcije, sa petom temom, pod nazivom Primarno stepenovanje i praćenje pacijenata sa melanomom, prisutne je upoznao prof. dr sc. med. Željko Miljušković, spec. dermatovenerolog sa Vojno-medicinske akademije Beograd. Profesor Mijušković govorio je o značaju pravovremenog određivanja stadijuma bolesti pacijenata oboljelih od melanoma. Istakao je i da je stepen ispitivanja potrebno prilagoditi stadijumu bolesti, a da je cilj kontrolnih pregleda rano otkrivanje recidiva, kao i drugih malignih tumora kože.
Sljedećeg dana, 18. maja 2019. godine u 10 časova, u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru nastavljene su preostale dvije sekcije u okviru Međunarodnog simpozijuma MELAdetect, od kojih je peta nosila naziv Uvealni melanom. Moderator pete i šeste sekcije bila je prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru, i iz Opće bolnice Zadar.
Add comment