Mjestimična upala tankog i debelog crijeva – Kronova bolest

0
2633

47-cronMjestimična upala tankog ili debelog crijeva, ili jednog i drugog dijela crijeva, nazvana je Kronova bolest, po američkom ljekaru Burilu Kronu (Burrill H. Chron). On ju je prvi opisao 1932. godine. Za ovu bolest je karakteristično da se mjestimična upala odvija na čitavoj stijenci, a ne samo na sluznici debelog crijeva, kao što se dešava kod upale poznate kao kolitis. Kronova bolest je rijetko, ali po uzroku, postavljanju dijagnoze i liječenju, veoma zagonetno i često teško oboljenje.

Mjestimična upala crijeva dugotrajno je hronično oboljenje koje može zahvatiti probavni trakt na bilo kojem mjestu od usta do čmara. Najčešće obolijeva završni dio tankog crijeva i po njegovom nazivu – ileum, upala tog dijela crijeva označava se kao ileitis. Kod Kronove bolesti, samo ileum je zahvaćen u 35% slučajeva, dok je u 45% slučajeva zahvaćeno i tanko i debelo crijevo.

Završni dio tankog crijeva, ileum, nalazi se na desnoj strani donjeg dijela stomaka, a to je upravo i mjesto gdje se nalazi slijepo crijevo, crvuljak dužine 7-8 cm. Ovaj položaj slijepog crijeva predstavlja problem za ljekara da ustanovi da li se u pojedinačnim slučajevima radi o upali slijepog crijeva, apendi-citisu, ili se radi o ileitisu. Često se događa da mlada osoba dođe na operaciju sa karakterističnim simptomima zapaljenja slijepog crijeva, a kada se pri operaciji izvrši uvid, naiđe se na upalu crijeva. Ljekar će za svaki slučaj pri tome odstraniti i slijepo crijevo, da bi se u budućnosti otklonio mogući izvor zabune.

Prije pojave simptoma Kronove bolesti mogu se pojaviti simptomi autoimunog oboljenja u vidu upale zglobova, kičmenih pršljenova, upala beonjače, promjena na ustima i po koži u vidu upalnih čvorića na rukama i nogama.

KLINIČKA SLIKA KRONOVE BOLESTI

Ponekad je na osnovu kliničkih manifestacija vrlo teško ili nemoguće razlikovati da li se radi o upali čitave stijenke crijeva ili se upala odigrava samo na sluznci debelog crijeva. Za Kronovu bolest karakterističan je lagani, podmukao početak sa povre­menim grčevitim bolovima, obično u donjem desnom kvadratu stomaka sa epizodama proliva, za razliku od upale slijepog crijeva koju prati zatvor. Bol koji se javlja u 80 do 95% slučajeva pripisuje se ranoj fazi, funkcionalnoj opstrukciji crijeva, a kasnije nastaje zbog organskih promjena na stijenci crijeva. Proliv je učestan, sa tečnim ili kašastim stolicama, ponekad krvavo sluzav ili sa krvarenjem. Tjelesna temperatura je lako povišena, a rijetko kada dolazi do njenih naglih skokova, praćenih drhtavicom.

Tanko crijevo je dužine oko 6 metara. Na njemu se razlikuje početni dio, nešto većeg obima, jejunum, dug oko 2,4 metra, i drugi dio, tanji, završni dio tankog crijeva, ileum, dug oko 3,6 m. Debelo crijevo je dugo oko 1,5 m. Od ukupne dužine tankog crijeva može se odstraniti oko 3 metra, bez opasnosti po život.

Za kliničku sliku Kronove bolesti karakterističan je uporan tok bolesti sa povremenim pogoršanjima i ublažavanjima simptoma. Kad postoji trijas: bolovi u stomaku, naročito ako se oni lokalizuju u desnom donjem kvadrantu stomaka, uz povišenu temperaturu i proliv sa krvlju i sluzi, treba pomisliti na ovo oboljenje.

Budući da upalni proces u Kronovoj bolesti zahvata čitavu stijenku oboljelog crijeva, zbog takve vrste upale nastaju komplikacije u vidu skvrčavanja, sužavanja, opstrukcija dijela crijeva ili se stvaraju gnojni apcesi sa prodorom upale okolo crijeva i stvaranjem kanalića, fistula u mokraćnu bešiku i ženske polne organe. Nekad se fistula pojavi i na zidu trbušne šupljine.

Da bi se postavila dijagnoza Kronove bolesti, ne postoji nijedna specifična laboratorijska pretraga. U krvi ovih bolesnika postoje neki nespecifični pokazatelji kao što su: ubrzana sediment-acija, povećan broj leukocita, 47-crohnpovišena vrijednost CRP-a (C-reaktivnog proteina). Kod postojanja sumnje da se radi o Kronovoj bolesti, najpreciznija metoda za potvrdu dijagnoze je kolonoskopija sa biopsijom crijeva. Osim ove pretrage, radi se i rendgensko snimanje sa barijem i irigograija. U novije vrijeme sve je više objavljenjih radova koji ukazuju da se savršenijim dopler kolor aparatima mogu otkriti promjene na crijevima koje ukazuju na Kronovu bolest.

Kronova bolest se liječi ljekovima koji smiruju upalu stijenke crijeva, smanjuju prolive, malokrvnost i gubitak težine. Često se koriste antibiotici širokog spektra koji djeluju na mnoge bakterije koje razbuktavaju oboljenje. Za stišavanje upale koristi se sulfosalazni metronidazol. Kortikosteroidi sa sulfosalazinom i metotreksatom ublažuju simptome. Cilj medikamentozne terapije jeste da se odloži hirurško uklanjanje zahvaćenog dijela crijeva, jer kod rane operacije može da dođe do novog oboljenja na zdravom crijevu, a crijeva se moraju čuvati i zbog ishrane.