Selman Repišti, MA
Ana Maksimović Sekulović, MA
Fakultet primijenjene nauke, Univerzitet Donja Gorica
UVOD
Kako je svima poznato, oko trećinu života provodimo spavajući, što ovu aktivnost čini važnim činiocem našeg svakodnevice. Nedovoljno i nekvalitetno spavanje može rezultirati širokim spektrom problema sa kojima se možemo susretati tokom dana: smanjena efikasnost obavljanja radnih zadataka, mrzovoljnost, anksioznost, umor i slično. Takođe, prisustvo poremećaja mentalnog zdravlja može narušiti naš cirkadijalni ritam i kvalitet spavanja. Sami problemi koje se vezuju uz spavanje mogu pogoršati neke simptome mentalnih poremećaja.
Istraživanja pokazuju da nas poteškoće sa spavanjem mogu učiniti ranjivijim u smislu razvoja nekih psihijatrijskih stanja (npr. Sexton-Radek, 2025). Studije u ovom području upućuju i na to da tretman nesanice može ublažiti simptome psihijatrijskih poremećaja (Freeman i sar., 2020). Među osobama mlađe odrasle dobi, najmanji rizik za razvoj poremećaja mentalnog zdravlja dobijen je kod onih koji spavaju osam do devet sati, dok se rizik povećava sa smanjenjem vremena provedenog u spavanju, ali rizik nije zanemarljiv ni kod onih koji spavaju više od devet sati (Vestergaard i sar., 2024).
Imajući u vidu da je noćni život najaktuelniji u periodu adolescencije (mladalačkog doba), kasno lijeganje i rano (nerijetko prinudno) buđenje može imati negativne posljedice po školsko ili akademsko postignuće. Ovo je jedan od razloga odabira ove teme odnosno njenog istraživanja.
Drugi razlog je nedovoljna zastupljenost studija na ovu temu u našoj državi.
CILJ RADA I ISTRAŽIVAČKA PITANJA
Cilj rada bio je ispitati navike spavanja i posljedice nespavanja kod studenata osnovnih studija na programu Primijenjena psihologija kao i studenata master studija na programu Psihologija, Fakulteta primijenjene nauke Univerziteta Donja Gorica u Podgorici.
Istraživačka pitanja bila su:
1. U kojoj mjeri su problemi sa spavanjem i njihove posljedice prisutne kod studenata psihologije sa navedenog programa?
2. U kojoj mjeri su problemi sa spavanjem povezani sa njihovim posljedicama?
3. Da li su problemi sa spavanjem i njihove posljedice povezani sa stresom na fakultetu i u privatnom životu, kao i sa zadovoljstvom studijama, godinom studija, prosjekom ocjena i dobi učesnika/ca istraživanja?
METODLOGIJA
Uzorak
U istraživanju je učestvovalo sedam studenata i 70 studentkinja pomenutog programa. Uzorak je bio prigodnog tipa. Prosječna dob učesnika/ca iznosila je 22,05, uz standardnu devijaciju (SD), kao mjeru varijabilnosti, od 4,20 i raspon od 19 do 42 godine. Aritmetička sredina (M) prosjeka ocjena bila je 8,02, a standardna devijacija 1,03. Najviše je bilo studenata treće godine (n = 26), a najmanje studenata pete tj. druge godine mas-ter studija (n = 2), što se može vidjeti na grafikonu koji slijedi.
Instrumenti
Glavni dio korištenog instrumentarijuma činio je niz od 15 stavki (tvrdnji), namijenjenih procjeni problema sa spava-njem i posljedica ove vrste problema. Svakoj tvrdnji pridruže-na je petostepena skala (od 1 – ”uopšte se ne slažem” do 5 – ”u potpunosti se slažem” sa sadržajem tvrdnje). Analizom stavki utvrđeno je da u dalju proceduru treba ući njih 12, pri čemu prob-lemima sa spavanjem odgovara pet, a posljedicama problema sa spavanjem sedam stavki. Pouzdanost tipa unutrašnje konzistencije prvog niza stavki (tj. onih kojima se procjenjuju problemi sa spavanjem) bila je prihvatljiva, imajući u vidu mali broj tvrdnji koje je čine. Dva primjera stavki su ”Budim se tokom noći” i ”Imam noćne more”. Za drugu grupu tvrdnji dobijena je visoka pouzdanost pomenutog tipa, a neke od njih su: ”Osjećam se umorno nakon buđenja”, ”Spava mi se tokom dana” i ”Imam problema da održim pažnju tj. da se koncentrišem na nešto.”
Dodatna pitanja odnosila su se na stres na fakultetu i u privatnom životu i zadovoljstvo studijama (sva tri sa pridruženom sedmostepenom skalom procjene), kao i na dob, pol, prosjek ocjena, godinu studija i zadovoljstvo studijama.
Postupak
Učešče u ovom malom, preliminarnom istraživanju bilo je na dobrovoljnoj osnovi. Učesnici/e su informisani/e da je istraživanje anonimno, te da će se rezultati koristiti isključivo u naučno-obrazovne svrhe. Istraživanje je sprovedeno online, tokom zimskog semestra akademske 2024/2025. godine.
Rezultati i rasprava
Najčešći problem sa spavanjem bilo je buđenje tokom noći (M = 2,61, SD = 1,30), a najčešća posljedica ovih problema je to da se učesnicima/cama istraživanja spavalo tokom dana (M = 3,43, SD = 1,12). Inače, problemi sa spavanjem (uzeti zajedno) bili su slabo izraženi (M = 1,97, SD = 0,67), dok su njihove posljedice bile umjerenog intenziteta, odnosno, malo ispod očekivanog (teorijskog) prosjeka petostepene skale (M = 2,77, SD = 0,95).
Problemi sa spavanjem bili su u niskoj pozitivnoj i sta-tistički značajnoj korelaciji sa stresom na fakultetu (r = 0,307, p < 0,01). Stres na fakultetu može biti jedan od faktora koji doprinose problemima sa spavanjem, međutim, i sami problemi sa spavanjem mogu doprinijeti stresu na fakultetu (npr. student/kinja ne može da se koncentriše na nastavu i učenje). S druge strane, problemi ove vrste nisu statistički značajno korelirali sa stresom u privatnom životu, zadovoljstvom studijama, prosjekom ocjena, dobi, niti godinom studija.
Posljedice problema sa spavanjem bile su u umjerenoj pozitivnoj korelaciji sa stresom na fakultetu (r = 0,438, p < 0,001), potom, u niskoj pozitivnoj i statistički značajnoj korelaciji sa stresom u privatnom životu (r = 0,284, p < 0,05), kao i u niskoj negativnoj i statistički značajnoj korelaciji sa zadovoljstvom studijama (r = -0,350, p < 0,01). Očigledno je da su posljedice problema sa spavanjem nešto relevantniji faktor u kontekstu stresa bilo na fakultetu bilo u privatnom životu studenata/kinja.

Ovdje ne treba zanemariti ni stepen zadovoljstva studijama, koji upotpunjuje sliku o odnosu stresa i posljedica neadekvatnog spavanja.
Nasuprot tome, posljedice problema sa spavanjem nisu bile statistički značajno povezane sa prosjekom ocjena, dobi, niti godinom studija.
Problemi sa spavanjem i njihove posljedice međusobno su bili u umjerenoj pozitivnoj i statistički značajnoj korelaciji (r = 0,551, p < 0,001). To znači da problemi sa spavanjem objašnjavaju nešto više od 30% varijanse ozbiljnosti njihovih posljedica.
To smo izračunali tako što smo koeficijent korelacije koji je iznosio r = 0,551 prvo kvadrirali, pa pomnožili sa 100.
Pored glavnih rezultata koji su upravo predstavljeni, dobijeno je da konzumacija pića na bazi kofeina u niskim pozitivnim i statistički značajnim korelacijama sa problemima sa spavanjem (r = 0,279, p < 0,05), ali i njihovim posljedicama (r = 0,265, p < 0,05). Ovaj rezultat se može tumačiti na više načina.
Prvo, što su problemi sa spavanjem i/ili njihove posljedice veće ondnosno ozbiljnije, to dovodi do veće konzumacije pića koja sadrže kofein.
Drugo tumačenje: što učesnici više konzumiraju pića sa kofeinom, to imaju veće probleme sa spavanjem, kao i negativnije posljedice usljed ovakvih problema.
Treće tumačenje je da ove korelacije mogu biti rezultat neke varijable koja je povezana kako sa konzumacijom kofeinskih pića, tako i sa problemima spavanja, uključujući i njihove posljedice. Pošto korelacija ne omogućava utvrđivanje uzročno – posljedičnih veza, razrješenje prethodne dileme bilo bi moguće uz sprovođenje eksperimentalnog istraživanja.
Na kraju, treba imati u vidu da je ovo istraživanje preliminarnog karaktera i da su njegovi rezultati dobijeni na malom, prigodnom uzorku. Međutim, ono može biti polazna tačka za buduća, veća istraživanja. Takođe, učesnike istraživanja bi trebalo ujednačiti po polu, uz uključivanje studenata/kinja sa drugih smjerova/programa i fakulteta.
Literatura:
Freeman, D., Sheaves, B., Waite, F., Harvey, A.G. i Harrison, P.J. (2020). Sleep disturbance and psychiatric disorders. Lancet Psychiatry, 7(7), 628–637. doi:10.1016/S2215-0366(20)30136-X
Sexton-Radek, K. (2025). Sleep factors affecting mental health: mechanics and trigger factors. Frontiers in Sleep, 4, https://doi.org/10.3389/frsle. 2025.1441521
Vestergaard, C. L., Skogen, J. C., Hysing, M., Harvey, A. G., Vedaa, Ø. i Sivertsen, B. (2024). Sleep duration and mental health in zoung adults.
Sleep Medicine, 115, 30–38. https://doi.org/10.1016/j.sleep.2024.01.021



