Neprilagođena ishrana kao faktor rizika za hipertenziju

0
73

Preventivno prilagoditi ishranu kako bi izbjegli kardiovaskularne komplikacije

Jedna od tema Edukativnog skupa povodom Dana srca u Ulcinju bila je pravilno prilagođena ishrana. Na pitanje o uticaju i elementima nepravilne ishrane, uz brojne korisne preporuke, stručni osvrt ponudila je dr Snežana Barjaktarović Labović, iz Instituta za javno zdravlje.

Ističući značaj zadovoljenja dva elementarna uslova u vezi s hranom: da ona bude nutritivno vrijedna i zdravstveno bezbjedna, dr Barjaktarović Labović je pojasnila da to znači da hrana  treba da je bogata različitim nutrijentima, ali i da nakon konzumacije ne dovede do poremećaja zdravlja ili ga ugrozi na bilo koji način. Podsjetivši na promjenljive i nepromjenljive faktore rizika za hroične nezarazne bolesti, pa i hipertenziju, ona je objasnila da se može reći da su gojaznost, hipertenzija, dijabetes i hiperlipidemija direktno povezani sa načinom ishrane.

PROMJENLJIVI FAKTORI RIZIKA NEPROMJENLJIVI FAKTORI RIZIKA
Pušenje Pol
Fizička aktivnost Uzrast
Konzumiranje alkohola Rasa
Ishrana Genetska predispozicija
Gojaznost Tjelesna građa
MOŽE SE UTICATI ! NE MOŽE SE UTICATI !

Sl. 1. Faktori rizika za hronične nezarazne bolesti

Šta treba znati u vezi s povećanjem tjelesne mase?

Osnovni razlog povećanja tjelesne mase, kako nam tumači dr Barjaktarović Labović, sastoji se u tome što unosimo mnogo više energije nego što potrošimo. To se uglavnom vrši na račun ukupnih masti, prije svega zasićenih masnih kiselina, transmasnih kiselina, animalnih proteina, prostih odn. rafinisanih ugljenih hidrata, povećanog  unosa soli, nedovoljnog unosa povrća i voća. — Treba postaviti neke opšte ciljeve, a to su da ishrana bude balansirana i da  zahvaljujući toj ishrani održavamo dobru tjelesnu masu, da održavamo normalne vrijednosti svih parametara u krvi, da održavamo vrijednosti svih parametara u preporučenim granicama, da održavamo normalne vrijednosti krvnog pritiska, da budemo redovno fizički aktivni i da izbjegavamo korišćenje duvana — jasna je dr Barjaktarović Labović.

Redukovati unos soli

Povećan unos soli, odn. natrijuma, dovodi do hipertenzije, pa je to jedan od razloga zašto se treba potruditi da se redukuje unos soli tokom ishrane. Naučne institucije su razvile nekoliko različitih preventivnih programa koji podrazumijevaju primjenu velikog broja preventivnih mjera. Kako je podsjetila dr Barjaktarović Labović, možda jednu od najvećih incijativa SZO-a predstavlja ona iz 2013. god., kada je postavljen cilj da se do 2025. redukuje unos soli za čak 30%.

U skladu s ovim projektom, Velika Britanija je postigla odličan rezultat. Za 4 godine smanjeno je za 45 % sadržaj soli u gotovoj hrani i to je, kako je pojasnila dr Snežana Barjaktarović Labović, imalo reperkusiju i na uštedu u smislu liječenja. Francuzi su uspjeli da dnevnu konzumaciju soli smanje sa 10 g prosječne na 8 g, a Finci su primjenom ovog projekta smanjili smrtnost u visokom procentu.

Prosječan dnevni unos soli u Crnoj Gori je 11,6 g. Dr Snežana Barjaktarović Labović objašnjava da je potrebno pojesti samo 1 burek sa sirom kako bi se zadovoljile dnevne potrebe za unosom soli (5 g). Time je potencirala preveliku zastupljenost ovog sastojka u pekarskim  proizvodima. Oni, s jedne strane, sadrže tzv. „skrivene soli”, a s druge, imaju preveliku „redovnu” zastupljenost soli.

Loše navike u ishrani

Dok je Finska od 80-ih prošlog vijeka do danas uspjela da sprovede pravilnike o ishrani po kojim je u toj zemlji nemoguće proizvesti ili uvesti hranu koja sadrži transmasti, kod nas bi, kako je istakla  dr Barjaktarović Labović, najprije trebalo raditi na promjeni tehnološkog postupka proizvodnje pekarskih proizvoda na način da zamjes ipak bude kvalitetan. Ona je navela da je potrebno naučiti narod koliko je važno da se smanji unos soli tokom dana i edukovati ga da čita sadržaj deklaracije na proizvodu. — Preporuka je da se ostave na policama one namirnice koje sadrže više od 1,4 g soli na 100 g hrane. Treba da biramo namirnice koje su skromnijeg sadržaja natrijuma, treba forsirati i učiti ljude zašto je važno da se jede svježe povrće. Treba objasniti ljudima da je povrće super hrana, da je to hrana koja je izuzetno bogata mikronutrijentima, da ima vrlo malo kalorija zato što ima puno vode — objasnila je ona.

Edukacija o pravilnoj ishrani i pravilnom pristupu ishrani treba da predstavlja novi obrazovni metod. Potrebno je, kako je ovom prilikom naglašeno, učiti ljude da biraju one mliječne proizvode koji imaju ne samo nizak sadržaj natrijuma nego i nizak sadržaj masti, dati prednost svježem mesu i ribi u odnosu na one koji su konzervirani, redukovati konzumiranje polugotovih i gotovih jela, voditi računa o tome da pekarski proizvodi redovno sadrže margarin koji se u većini slučajeva sastoji od transmasti. To je, kako objašnjava dr Barjaktarović Labović, osnovni razlog viška soli, pa je potrebno razmisliti i o navici  da se jedu baš lisnata tijesta.

— Svako ko ima dobar lipidni status, svako ko ima dobru tjelesnu masu, da bi to održao mora voditi računa o načinu ishrane. Oni koji imaju uvećanu tjelesnu masu, koji imaju dislipidemije, moraju biti posebno oprezni u svim segmentima o kojima govorimo — kaže dr Barjaktarović Labović. Navodeći niz konkretnih sugestija upućenih pružaocima usluga u oblasti ishrane (kuvar, mesar, trgovac i sl.), ona je sugerisala i da je moguće na ličnom planu izvršiti uticaj u cilju poboljšanja kvaliteta ovih usluga na kolektivnom nivou, a time uticati i na poboljšanje ukupne slike.

Kako smanjiti unos soli?

Nizom konkretnih preporuka dr Barjaktarović Labović ponudila je obrazac pomoću kog je moguće poboljšati kolektivni pristup ishrani u smjeru nabolje. Npr. kad kupujemo kikiriki trebalo bi izabrati pečeni, neslani ili prženi zamijeniti indijskim oraščićima i sl. Šunka se može uspješno zamijeniti ćuretinom. Tokom spremanja hrane kašičica soli može da se redukuje i za nekoliko dana može se navići na taj ukus. Nema potrebe za pohovanjem hrane ili prženjem, jer pored toga što se dodaje energija hrani, teško se mogu izbjeći negativni rezultati hemijskog procesa prilikom pripreme hrane. Kada je u pitanju meso, treba birati ono manje masno (krto meso), a sirevi treba da su sa manjim sadržajem masti.

Ako svakog dana unesemo 30 kalorija više, na godišnjem nivou to dodaje čak 2,5 kg čistog masnog tkiva u organizmu, a ako promijenimo navike pa unosimo makar 30 kalorija dnevno bez mnogo muke moguće je regulisati težinu za nekoliko kilograma manje.

Veliki problem su „skrivene soli” u pekarskim proizvodima, prerađena hrana, konzervirani proizvodi, grickalice, kečap, senf, kornflejks. — Ako promijenimo navike i smanjimo unos soli sasvim sigurno možemo da djelujemo pozitivno na svoje zdravlje u smislu da možemo da redukujemo vrijednosti krvnog pritiska, a samim tim i da utičemo na smanjenje incidence moždanog udara u velikom procentu, kao i koronarne bolesti — kaže  dr Barjaktarović Labović.

Pored navedenog, potrebno je voditi računa o unosu vlakana. Osnovni izvori vlakana su žitarice, povrće, voće. Neophodno je unositi dovoljno vode tokom dana, a ribu treba jesti najmanje dvaput sedmično. Nije svejedno ni koje masnoće su zastupljene u kojoj hrani. Treba strogo izbjegavati zasićene i transmasti. Po pitanju trendovske upotrebe  kokosovog ulja dr Barjaktarović Labović je izričita: u odnosu na njihovu primjenu, zdravije je jesti čak i slaninu!

Pridržavati se preporuka

Naročito je važno pridržavati se preporuka koje su dale referentne institucije i voditi računa da se ukupan unos zasićenih masti redukuje na manje od 10%, a transmasti na manje od 1%. Za one koji imaju dobar lipidni status odobrava se do 300 ml holesterola, a do 200 ml u ishrani onih koji imaju problema sa masnoćama u krvi.

Ishrana prvenstveno treba da je bogata povrćem, ali u manjoj mjeri i voćem. Važno je smanjiti i unos napitaka i namirnica kojima je dodat šećer. Kada je u pitanju priprema hrane, valja dati prednost kuvanju i pečenju, sa najminimalnijim dodavanjem masnoća. Potrebno je  voditi računa i o pravilnom izboru namirnica. Fizička aktivnost mora da bude aerobna, da je umjerenog intenziteta, da dugo traje. Jedina dokazano efikasna dijeta je mediteranska, pa dr Barjaktarović Labović savjetuje da bi pogotovu mi na Mediteranu trebalo da vodimo računa o tome.

Nizu preporuka dr Barjaktarović Labović dodala je i da bi trebalo formirati i ojačati centre za prevenciju, na nivou primarne zdravstvene zaštite, i sprovoditi dobro osmišljene zakonske projekte. — Ciljna populacija uvijek treba da budu najmlađi da bismo u perspektivi postali zdravija nacija — kaže ona.  Ističući sentencu da je gram prevencije jednak kilogramu liječenja, dr Snežana Barjaktarović Labović je istakla i da treba voditi računa o praktičnijem pristupu higijeni kao nauci. — Epidemiolozi zapravo imaju posla tek kad higijena omane i zato treba praktično postupiti i omasoviti higijenu u medicini — naglasila je ona.

Anita Đurović