Plemenitost iznad svega

[heading]Na ulcinjskoj Velikoj plaži od 31. maja do 2. juna održani susreti zdravstvenih radnika Crne Gore, koji se tradicionalno organizuju 56. put. Zdravstveni radnici imaju bitnu i nezamjenljivu ulogu u sistemu zdravstva, koju, i pored nezavisnog statusa, obavjaju u skladu sa najvećim etičkim i profesionalnim načelima [/heading]

plemenitostSusreti zdravstvenih radnika Crne Gore, 56. po redu, održani su od 31. maja do 2. juna, u Hotelu „Bellevue” na ulcinjskoj Velikoj plaži. U Susretima je učestvovao veliki broj sestara i medicinskih tehničara iz Crne Gore, te gosti iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a predstavljeno je i stotinak stručnih radova.

Predsjednica Asocijacije zdravstvenih radnika Crne Gore Vesna Raosavljević kazala je da je skup, osim druženja zdravstvenih radnika, imao za cilj i njihovu edukaciju, te sticanje novih iskustava. – Najplemenitiji ciljevi određuju profesionalnu dužnost zdravstvenih radnika: borba da se spriječi nastanak bolesti, defmisanje prirode bolesti, ukazivanje pomoći oboljelim i borba za njihov dug, kvalitetan i aktivan život. U naš poziv utkane su najuzvišenije etičke vrijednosti – humanizam, samopožrtvovanje i heroizam – kazala je Raosavljević. Ona je istakla da se reformom zdravstva, koja u centar stavlja pacijenta, mora „voditi računa i o zdravstvenim radnicima, njihovom usavršavanju, edukaciji, licenciranju i poboljšanju ukupnog društveno-materijalnog života”. – Promjene koje su nužne zbog napretka društva i potrebe unapređenja zdravstvene zaštite zdravstveni radnici mogu iznijeti ako tu potrebu i sami pre­poznaju. Mi moramo djelovati efikasno unutar tima i ustanove, te zalaganjem i kontinuiranim obrazovanjem osnažiti huma­nistički profesionalizam našeg rada. Jedino tako u praksi možemo pomoći sebi i svojim pacijentima. Položaj zdravstvenih radnika danas nije na zavidnom nivou, ali i pored toga mi polažemo ispit iz humanosti i svoje misije. Samo naoružani znanjem i edukovani iz svih uskospecijalističkih oblasti, te kroz dobro organizovana udruženja, možemo se boriti i popraviti svoj stambeni, materijalni i ukupni društveni položaj. Na tom putu nijesmo sami, jer imamo punu podršku institucija zdravstvenog sistema i njihovih čelnih ljudi – istakla je Raosavljević.

Hrapović: Etički principi u temelju svakodnevnog rada

Otvarajući Susrete, direktor crnogorskog Fonda zdrav­stva dr Kenan Hrapović, naglasio je da se u temelju svakodnevnog rada zdravstvenih radnika nalaze zavidni etički principi i stepen lične odgovornosti, koji „sve nas može ispuniti ponosom i prijeko potrebnim osjećajem da je naše zdravlje u sigurnim rukama”. -Svako od vas zaslužuje da bude prepoznat kao profesionalac koji svoj dio posla obavlja u skladu sa dužnostima medicinske struke i etike, posebno ako se ima u vidu da je ovo vrijeme opterećeno socijalnim, ekonomskim i drugim teškim uslovima koji predstavl­jaju prelaznu prepreku sveukupnog razvoja našeg društva, a samim tim i zdravstvenog sistema u kojem se štiti najvažniji resurs koji imamo – zdravlje i ljudski život. Ovaj skup ima specifičnu težinu jer u takvom kontekstu zdravstveni radnici sa nesmanjenim entuzijazmom nastavljaju da razmjenjuju znanja i unapređuju stručne vještine, težeći većem stepenu profesional­nosti i kvaliteta usluga. Uvažavajući težnju Crne Gore da bude dio Evropske unije, podržavamo sve aktivnosti koje vode snažnijem povezivanju sa udruženjima iz okruženja, s kojim nas vezuje niz sličnosti. Bez suštinske saradnje sa okruženjem, ne možemo steći neophodne kapacitete za buduću saradnju u okvirima Evropske unije. Naša je obaveza da zdravstvenim radnicima pružimo svu neophodnu institucionalnu podršku, posebno njihovim naporima za sticanje profesionalnih vještina kroz veću saradnju sa kolegama iz drugih zemalja – kazao je Hrapović.

Učesnike su pozdravili direktor Ulcinjskog doma zdravlja dr Pavle Marniković, predsjednica Udruženja zdravstvenih radnika Srbije Tanja Vujanović, i dr Gordana Jevtić, predsjednica Udruženja iz Kragujevca. – Komora medicinskih sestara i zdravst­venih tehničara Srbije broji 83.000 članova, a isto toliko licenci je izdato. Njihovim posjedovanjem zdravstveni radnici stekli su pravo za samostalno obavljanje svoje profesije u javnim zdravst­venim ustanovama i privatnoj praksi. Proces kontinuirane edukacije obilježio je vrijeme iza nas, a mi zdravstveni radnici smo se uvijek sastajali i razmjenjivali znanja i vještine našeg posla, u kome smo i te kako važna karika – kazala je dr Jevtić.

Pozdravni telegram predsjednika Vlade Mila Đukanovića

U pozdravnom telegramu upućenom zdravstvenim radnicima predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović istakao je da „kvalitetan zdravstveni sistem prije svega podrazumjeva posvećen rad zaposlenih u sistemu zdravstva”. – Pozdravljam napore koje zdravstveni radnici ulažu u obavljanju svog, iznad svega, humanog i odgovornog poziva. Naš zajednički zadatak je da unapređujemo kvalitet zdravstvene zaštite, što direktno utiče na kvalitet života naših građana. Uvjeren sam da će Vlada na tom putu imati vašu punu podršku, a država će nastaviti da se, kao i do sa­da, odgovorno odnosi prema pružaocima zdravstvenih usluga – navedeno je u telegramu premijera Đukanovića.

Grbović: Zdravstveni radnici kjjučna tačka budućih aktivnosti

Pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović upoznao je učesnike skupa sa budućim aktivnostima Ministarstva zdravlja, u čijim ostvarenjima će medicinski radnici imati ključnu ulogu. – Vrlo brzo ćemo startovati sa programom skrininga raka debelog crijeva, koji je u Crnoj Gori, prema podacima iz 2009. godine, na trećem mjestu kao uzročnik smrtnosti među tumorima. Najveću smrtnost uzrokuje rak dušnika i pluća 30,5 odsto, pa tumori dojke 8,2 odsto i onda rak debelog crijeva 6,3 odsto. Tumori su u Crnoj Gori drugi po redu uzročnici mortaliteta ljudi sa učešćem od 15,2 odsto, a ispred njih su kardio-vaskularna oboljenja, sa 54,9 odsto. Prema podacima iz 2011. godine, među ukupnim brojem oboljelih od tumora, rak debelog crijeva zauzima 6,3 odsto. Podatke o obolijevanju je počeo da vodi Onkološki konzilijum Kliničkog centra, a zabilježeno je da je od septembra prošle do marta tekuće godine 22 odsto onih koji su dolazili na Konzilijum imalo rak debelog crijeva. Važan podatak koji se odnosi na stadijum bolesti je da je 15,62 odsto došlo na Konzilijum kada je bolest bila u lokalnoj fazi, što znači da obično kasnimo, često i fatalno, pa je to razlog zbog kojeg se kreće sa skriningom. Prosječna starost oboljelih koji su došli na Konzilijum je 63 godine kod muškaraca, a 61 kod žena – kazao je Grbović. On je objasnio da su ciljevi programa za kontrolu raka, koji je donijela Vlada Crne Gore, unapređenje efikasnosti i kontrole raka kroz sprovođenje kontrole i nadzora, smanjenje incidence sprovođenjem mjera primarne prevencije, obezbjeđivanje rane detekcije i programa skrininga za smanjenje incidence i mortaliteta, unapređenje organizacije i usluga za dijagnostiku i tretman malignih oboljenja sa ciljem smanjenja morbiditeta i mortaliteta, poboljšanje kvaliteta života oboljelih i njihovih porodica kroz uspostavljanje usluga za palijativno zbrinjavanje i rehabilitaciju, te unapređenje kvaliteta i jačanje ljudskih resursa i edukaciju. -Osnovni cilj programa je smanjenje mortaliteta od raka debelog crijeva za 15 odsto, u periodu od pet godina od početka njegovog sprovođenja. Ciljevi skrininga su otkrivanje raka u ranom stadijumu bolesti, te poboljšanje mogućnosti preživljavanja i poboljšanje kvaliteta života. Rak debelog crijeva ima dugačak period latencije i potrebno je deset godina da se manifestuje kod ljudi, pa imamo dovoljno vremena da krenemo sa ranim prepoz­navanjem. Jedan od ciljeva nam je da obuhvatimo najmanje 60 odsto ciljne populacije, iako smo stavili kao indikator da to bude više od 65 odsto, kakvi su savremeni evropski i svjetski standardi. Ako dođemo do 60 odsto, bićemo zadovoljni, ali vjerujući u zdravstvene radnike mislimo da ćemo postići i više od 65 odsto – kazao je Grbović, ističući da su ciljna populacija skrininga muškarci i žene starosti između 50. i 74. godine, jer je u tom dobu incidenca najučestalija, a poslije će se ta granica pomjerati u skladu sa jačanjem kapaciteta i uigranošću timova.

Asocijacija zdravstvenih radnika Crne Gore dodijelila je Srebrnu povelju za izuzetan doprinos u radu i razvoju zdravstvene struke Specijalnoj bolnici za psihijatriju – Kotor, Jeleni Vukčević iz Instituta za javno zdravje i Ksenji Đorđević iz Opšte bolnice Berane.

Aktivnosti koje su morale biti odrađene da bi se krenulo sa skriningom su, prema riječima Grbovića, uspostavljanje Nacio­nalnog registra za rak, čija realizacija je omogućena kada je u Institutu za javno zdravlje instaliran statistički softver, a time i dobijena mogućnost da se u toj ustanovi prikupljaju podaci iz primarne zdravstvene zaštite i opštih bolnica. Morale su, kazao je on, biti donijete i nacionalne smjernice za medikamentoznu prevenciju hroničnog kancerskog bola, a u Ministarstvu zdravlja je osnovana i Nacionalna komisija za kontrolu raka.

Predstavljeno stotinak stručnih radova

Na skupu medicinskih radnika predstavljeno je i stotinak stručnih radova, koji su objavljeni u zborniku. Radovi su bili grupisani oko tri tematske cjeline, a prva se odnosila na mentalno zdravlje, njegovu promociju, prevenciju i kontrolu bolesti.

U sklopu prve tematske cjeline podneseno je tridesetak radova od kojih su se neki ticali stresa u radu zdravst­venih radnika, te stresa na radu uopšte. Neki radovi obradili su preventivno djelovanje u borbi protiv HIV infekcije, uticaj pušenja na zdravlje i okolinu, a bilo je i radova vezanih za faktore rizika kod hepatitisa C, te faktora zdravlja i rizika u dječjem uzrastu.

Druga tematska cjelina bila je posvećena dijagnostičkim procedurama i inovacijama u terapiji, a u sklopu nje je podneseno tridesetak radova. Neke od tema bile su: Detekcija mikroorganizama i njihovih produkata u hrani, Savremena molekularna dijagnosika infektivnih bolesti u Institutu za javno zdravlje, Dijagnostički značaj sedimenta urina, Senilna makularna degeneracija, Principi uzimanja i slanja kliničkih uzoraka u bakteriološku laboratoriju.

Naziv treće tematske cjeline bio je „Sestrinstvo”, a i u okviru nje predstavljeno je i štampano tridesetak radova. Akcenat je stavljen na permanentnu edukaciju medicinskih sestara, menadžersku sposobnost glavne sestre i uopšte značaj usavršavanja srednjeg medicinskog kadra. Bilo je riječi i o ulozi medicinskih sestara u tretmanu bolesnika zavisnih od alkohola, intervencija koje sestre mogu da pruže kod bola u grudima, hroničnog kašlja, njezi bolesnika sa tumorom mozga, kompleksnih rana i stoma. Nije zanemarena ni uloga medicinskih sestara u edukaciji majki kod dojenja djeteta.

Edukacija i motivisanje doktora, medicinskiha sestara i patronažnih sestara iz primarne zdravstvene zaštite je jedan od primarniih naših ciljeva: sestre će biti zadužene za slanje poziva i direktnu komu­nikaciju sa ljudima iz ciljne grupe, koji će biti pozvani da daju nalaz stolice kako bi se utvrdilo da li ima prisustva krvi u njoj, koja se golim okom ne može zapaziti. Ako se u tom nalazu pojave indikacije koje ukazuju na to da bi neko mogao imati rak debelog crijeva, onda će ići dalja procedura koja bi, kako smo planirali, trebalo da se završi za dva i po do tri mjeseca. Procedura koja bi u tom slučaju uslijedila je, nakon uzimanja i analize nalaza stolice, kompletna kolonoskopija, patohistološki nalaz koji bi potvrdio dijagnozu i nakon toga operativni tretman. To je dosta zahtjevno i govori nam da je obaveza svih učesnika, a u prvom redu sestara, velika. Podizanje nivoa svijesti stanovništva je jako važno, jer bez toga nećemo moći postići željenih više od 60 odsto skrininga – naglasio je Grbović, objašnjavajući da će svi budući zdravstveni centri, čije formiranje je u toku, imati kabinete za endoskopiju, a u njima će se moći uraditi i terapijska kolonoskopija. Za sada se kolonoskopija može raditi u Kliničkom centru Crne Gore, na Cetinju, Meljinama, a vrlo brzo će to moći, kaže Grbović, i u Baru i Beranama.