Mora li svako dijete u bolnicu na liječenje? Ne mora! Zahvaljujući napretku zdravstvene službe i razvoju efikasnih antibiotika moguće je da se pravovremeno postavi dijagnoza zapaljenja pluća, pa pneumonija može da se liječi i bez prijema djeteta u bolnicu. Ako se bolest “uhvati” na početku, dok je djetetu još relativno dobro, nije potrebno da se zadržava u bolnici.
Terapija: Liječenje upala pluća je etiološko i simptomatsko. Da li svaka upala pluća mora da se liječi injekcijama antibiotika? Ne mora! Posljednjih nekoliko decenija je razvijeno dosta antibiotika za oralnu upotrebu (uzimaju se “na usta” – kao sirupi, tablete ili kapsule), koji imaju odlične terapijske mogućnosti. Paradoksalno je da mnogi oralni antibiotici, ako se pravovremeno daju, imaju bolji efekat u terapiji pneumonija od nekada najčešće primenjivanih antibiotskih injekcija. Antibiotici se koriste za liječenje bakterijske upale pluća. Ponekad može potrajati dok se ne identifikuje vrsta bakterije koja uzrokuje upalu pluća i odabere najbolji antibiotik za liječenje. Simptomi se najčešće povlače u roku od tri dana, no poboljšanje obično traje dvostruko duže. Ako se simptomi ne poboljšaju, može se preporučiti drugi antibiotik. Kod bakterijskih pneumonija određuje se na osnovu kličke slike i uzročnika. Ako sumnjamo na virusnu pneumoniju ne treba davati antibiotike. Ovo važi za lakše bolesnike, kod kojih klinička slika odgovara virusnoj pneumoniji i koji nijesu razvili respiratorni distress. U više od 30% slučajeva virusne infekcije prisutna je i bakterijska infekcija: ako se posumnja na virusnu infekciju i ne da se antibiotik, može se javiti pogoršanje koje nas upućuje na bakterijsku superinfekciju, tada je potrebno uključiti antibiotik. Antivirusni ljekovi koriste se za liječenje virusne upale pluća. Poboljšanje simptoma može se očekivati u roku od jedne do tri nedjelje. Antimikotici se koriste za liječenje upale pluća uzrokovane gljivicama. Ljekovi protiv kašlja koriste se za smirivanje kašlja, ali kašalj nije dobro zaustaviti u potpunosti jer pomaže u čišćenju pluća.
Koliko traje liječenje? To zavisi od vrste upale pluća, ali i vremena postavljanja dijagnoze. Obično traje od jedne do dvije nedjelje. Redovne kontrole su glavni “putokaz” završetka terapije. Važno je naglasiti da je uz terapiju potrebno mirovanje djeteta, uz dosta tečnosti i laku, ali odabranu hranu. Mirovanje sprečava da se bolest proširi, a adekvatna količina unijete tečnosti pomaže oporavak djeteta, baš kao i dobra hrana. Prvih dana bolesti ne treba insistirati na jelu, ali čim dijete dobije apetit, treba ga hraniti obrocima koji su bogati vitaminima, mineralima i lako svarljivim proteinima. Djeca moraju biti hospitalizovana ako su: – Mlađa od 3 mjeseca; – Pretjerano pospana; – Imaju problema s disanjem; – Imaju nisku saturaciju kiseonika u krvi; – Dolazi do dehidracije; – Imaju nižu tjelesnu temperaturu od normalne.
Komplikacije: Komplikacije su načešća posljedica direktnog širenja bakterijske infekcije kroz grudnu duplju (nastaje pleuralni izliv, empijem ili pericarditis), te hematogene diseminacije. Rijetko, kao posljedica hematogene diseminacije može se javiti meningitis, purulentni artritis ili osteomijelitis. Najčešći uzročnici su S.aureus i S.pneumonia.
Kako smanjiti rizik od upale pluća? Prevencija:
Neki se oblici pneumonija mogu spriječiti vakcinisanjem. – Za djecu mlađu od dvije godine primjenjuje se konjugovana pneumokokna vakcina kao i vakcina protiv H. influenzae (HIB) radi zaštite od upale pluća uzrokovane ovim bakterijama, – Vakcinisanje protiv pneumokokne upale pluća preporučuje se i najugroženijim bolesnicima. Osobe kojima je iz bilo kojeg razloga odstranjena slezena (splenektomija) moraju se obavezno zaštiti pneumokoknom vakcinom, jer kod njih pneumokok izaziva teške, često i fatalne oblike bolesti. – Visokorizična – sva djeca starija od 6 mjeseci sa hroničnim poremećajima disajnih puteva, npr. astme, kardiovaskularnog sistema, hroničnim metaboličkim poremećajima (dijabetes mellitus), hroničnom bubrežnom disfunkcijom i različitim tipovima imunosupresije – vakcinišu se svake jeseni protiv gripa.
Osim specifičnih mjera, smanjenju rizika od upale pluća možemo doprinijeti:
– dobrom higijenskom praksom (pranjem ruku, osobito nakon čišćenja nosa, kašljanja i kijanja, smanjenim izlaganjem duvanskom dimu),
– pravilnim zdravstvenim navikama (zdravom ishranom, odmorom i umjerenom tjelesnom aktivnošću).
Julija Bošković
Add comment