KIJANJE – ISTINE I ZABLUDE

0
3728

06Sezona gripa i prehlada prolazi, ali kijanje ostaje. Kijanje je nesvjesna pojava i ljudi je ne kontrolišu. Uzroci kijanja su različiti, ali je mehanizam svakog kijanja približno isti. Nasuprot očekivanju, središte ovog refleksa nije u nosu. Umjesto toga, kijanje je grčenje ždrijela, kupaste cijevi u zadnjem dijelu usta, povezane i sa jednjakom i sa nosnim kanalom i grudima.

Kijamo kada smo bolesni? ZABLUDA – Do kijanja dolazi pomoću biohemijskih signala koje šalju mikroskopske dlačice koje se nalaze na ćelijama u nosu. Na kijanje utiču različiti faktori, kao što su hladan vazduh, jaki mirisi, svjetlost i sl. Čovjek kija i da bi se otarasio bakterija i virusa kad se pretjerano namnože u nosu ili da bi izbacio čestice prašine iz nozdrva. Kijanje je samo još jedan način na koji tijelo pokušava da se otarasi nepoželjnih supstanci uz pomoć eksplozije vazduha koja pročisti nos.

Važna je higijena nosa? ISTINA – Sluznica nosa je prva linija odbrane od većine uzročnika upale disajnih puteva, pa je nesumnjivo od velikog značaja održavati nos čistim. Nos je prečistač vazduha koji koristi naše tijelo. Kad uđe u nos, vazduh se zagrije, ovlaži i očisti od čestica i bakterija, tako da do pluća stigne svježiji, topliji i vlažniji.

Bakterije koje izbacimo kijanjem mogu daleko da dopru?

ISTINA – Mikrobi kojima poprskamo okolinu kada kijamo mogu da stignu prilično daleko. Neki podaci pokazuju da se oni šire do udaljenosti od deset metara. Svakim pojedinim kijanjem izbacimo 40 hiljada kapljica, zato obavezno stavite maramicu na nos i usta kada kijate.

Normalno je kinuti nekolika puta za redom?

ISTINA – Loše čestice ne jure same iz nosa i zato je ponekad potrebno da kinemo više puta kako bismo ih uspješno izabacili iz nosnih kanala.

Nemoguće je kinuti otvorenih očiju?

ISTINA – Htjeli to ili ne, oči će nam se uvijek zatvoriti kada kinemo. Jedna od poruka koju mozak dobija prilikom kijanja je da treba da se zatvore oči. To je nevoljni refleks.

Poželjno je suzdržati se od kijanja? ZABLUDA – Bilo gdje da se nalazite, nikad nemojte da prigušujete kijanje. Iako se to dešava jako rijetko, može doći do povreda kao što su pucanje krvnih sudova u očima, slabljenje krvnih sudova u mozgu, pucanja u ušima ili do problema sa dijafragmom. Dok kijamo, vazduh kroz naše nozdrve leti brzinom do 160 kilometara na sat, ako kijanje zaustavimo, sav pritisak se seli u neki drugi dio tijela, koji može da strada. U najgorem slučaju dolazi do pucanja vene u mozgu i moždanog udara, što može biti smrtonosno.

Hladan vazduh izaziva kijanje?

ISTINA – Nagli prelazak iz tople prostoije u hladnu ili na spoljašnju temperaturu i obrnuto, dovodi do burne reakcije malih krvnih kapilara na koži lica, sluzokoži nosa, grla i ždrijela. Kapilari se šire i skupljaju, a kao posljedica dolazi do nadražaja na kijanje, koje može da pređe u kašalj i do zacjenjivanja. Takođe, javlja se pojačana sekrecija iz nosa. Hladan vazduh djeluje na disajne puteve tako što provocira disajne puteve, steže bronhije i predstavlja okidač za astmatični napad.

Srce na kratko prestaje da radi kada kijamo?

ZABLUDA – Srce vam ne preskače niti staje kada kijate. Može da uspori rad ali na kratko, zato što većina ljudi duboko udahne prije kijanja, ali većina ljudi ni ne primijeti da im srce na kratko kuca sporije.

Kijanje otkriva kakva ste osoba?

ISTINA – Glasno i eksplozivno kijanje u većini slučajeva dolazi od osobe koja je otvorena i demonstrativna. Sa druge strane stidljive osobe će probati da zaustave kijanje, pa će ono biti i dosta tiše.