[heading size=”7”]Alergija na polen i njeno liječenje[/heading]
Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba kada se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju polena, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa
Proljeće je najpogodnije doba za nastanak polenske alergije jer većina trava tada cvjeta u i tako dolazi do pravog polenskog udara na djecu (ali i odrasle) koja su alergična na polen. Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba kada se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju polena, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa. Polen djeluje kao alergen, a antitijela koje stvara predisponirani dječiji imuni sistem da bi se odbranio, uzrokuje otok suznice nosa koja počinje da luči providan , ljepljiv sekret. Djeca koja su alergična na polen lako se prepoznaju, često kijaju, nosić im curi dolazi do curenja nosa (rinoreje), imaju nazalni svrab, pa često trljaju nos koji može biti i zapušen, a vrlo često imaju i/ili curenje niz zadnji zid ždrijela odnosno niz grlo .Roditelji treba da znaju da ovakva djeca nemaju povišenu temperaturu osim ukoliko nijesu uz to zaradila neki od virusa. Srećom, daleko rjeđe se dešava da djeca koja imaju polensku kijavicu počinju da kašlju u napadima, da glasno i hrapavo dišu i tada postoji realna mogućnost da boluju od alergijske astme koja je mnogo opasnija od polenske kijavice. Na osnovu kliničke slike postoje blage, umjerene i teške polenske kijavice. Mogu se javiti i prije druge godine života, a najveću učestalost imaju u školskom uzrastu.
RODITELJI OBRATITE PAŽNJU na simptome učestalog kijanja, curenja, crvenila i zapušenog nosa , osjećaja peckanja, svraba i suzenja očiju. Slični simptomi se javljaju i kod prehlade, bronhitisa, a ako traju duže od sedam dana i javljaju se u isto doba godine, vjerovatno se radi o alergijskoj reakciji. Zato se javite što prije pedijatru jer polenska kijavica je vrlo podmukla bolest, koja može ponekad da dovede do ozbiljnih komplikacija , kao što je upala sinusa, stvaranje nosnih polipa, glavobolja… Komplikacije je moguce izbjeći samo ako je sprovedena adekvatna terapija. Svi navedeni simptomi utiču na kvalitet djetetovog života, naročito kod teže kliničke slike. Ta djeca lošije spavaju, imaju glavobolje, slabije su raspoložena, popuštaju u školi i žale se na svakodnevni umor.
Dijagnoza i liječenje
Svaki dobro edukovan pedijatar može postaviti dijagnozu alergijske kijavice izazvane polenom. Koji je polen u pitanju može se utvrditi nakon alergološkog ispitivanja. U liječenju alergijske kijavice koriste se preventivne mjere i terapija. Preventivne mjere podrazumjevaju izbjegavanje alergena ako je to moguće, poboljšanje uslova životne sredine, nekada i promjena životne sredine. Potrebno je izbjegavati nagle promjene temperature, velike fizičke napore, duvanski dim itd. Posebnu pažnju treba da obratimo na higijenu nosa, a nekad su potrebna svakodnevna ispiranja fiziološkim rastvorom. Terapijski postupci su primjena ljekova i imunoterapija. Od ljekova se koriste antihistaminici, po preporuci pedijatra, a u slučaju da oni ne pomognu sljedeći korak su kortikosteroidni preparati za lokalnu upotrebu u vidu sprejeva koji se nazalno koriste. Kombinacija antihistaminicina i lokalnih kortikosteroida spašava dijete od neprijatnih tegoba. Specifična imunoterapija (SIT), ili alergijska vakcinacija (ranije hiposenzibilizacija) je etiološki način djelovanja. Ona se primjenjuje kada je prisutna tzv. monosenzibilizacija . To znači da postoji preosjetljivost samo na jednu grupu polena ili na jedan permanentni alergen. Veoma dobri rezultati imunoterapije postižu se nakon njenog sprovođenja i kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i postaju rijetke, a kod nekih gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena (potkožnim injekcijama) na koji je osoba preosjetljiva na drugi način, kada nastaje alergijska reakcija prilikom udisanja. Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na alergen koji mu stvara tegobe. Ranije se koristio subkutani način aplikacije alergena tokom postupka imunoterapije. Danas je poznato da primjena alergena ispod jezika, u usnu šupljinu (sublingvalna hiposenzibilizacija) daje jednako dobre rezultate, s velikom prednošću što sublingvalnom primjenom nema potencijalno opasnih, sistemskih alergijskih reakcija. Takođe, u svijetu se intenzivno radi na razvoju ostalih načina aplikacije alergena, te je napravljena oralna imunoterapija (u obliku tableta), koja će uskoro početi učestalo da se primjenjuje. Za sada, postoje samo tablete za specifičnu imunoterapiju na polen trava. Kod djece koja su alergološki obrađena ne treba čekati cvjetanje polena i pojavu tegoba već u dogovoru sa pedijatrom započeti terapiju antihistaminicima što bi trebalo da spriječi razvijanje bolest.
Piše: dr Sanja Čizmović,spec. pedijatar
Dom zdravlja Nikšić
Add comment