SZO ĆE POMOĆI CRNU GORU DA PRILAGODI ZDRAVSTVENE PROPISE EVROPSKIM

0
137

szoRegionalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije za područje Evrope Žužana Jakab posjetila Crnu Goru. U razgovoru sa najodgovornijim predstavnicima države istaknuto da je potrebno uključenje čitavog društva i različitih institucija, kako bi zdravstveni sistem bio održiv

 

        Žužana Jakab, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za region Evrope, boravila je krajem mjeseca u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a tokom dvodnevnog boravka sastala se sa crnogorskim premijerom i ministrom zdravlja Milom Đukanovićem i prof. dr Miodragom Radunovićem, te na pres konferenciji govorila o strategiji SZO nazvanoj “Zdravlje 2020”, koja u stvari predstavlja plan razvoja zdravstva u Evropi. Ona je kazala da će SZO učiniti sve da pomogne crnogorskom ministarstvu zdravlja u pristupnim procesima Evropskoj uniji, prije svega u prilagođavanju zakona onimau EU.

Zdravlje je globalni resurs

– Zdravlje je globalni resurs koji je dobio širi prioritet svuda u svijetu nego što ga je ikada imao. Danas se prepoznaje da je zdravlje investicija, a ne trošak. Osim toga, zdravlje je pitanje ljudskih prava i socijalne pravde. Postoji tri razloga zbog čega smo napravili plan razvoja zdravstva u Evropi 2020. Još uvijek postoje neujednačenosti i neravnomjeran razvoj, kontekst zdravlja u Evropi se promijenio sa pojavom novih zahtjeva, izazova i prilika, a postoje i značajne prijetnje zdravlju zbog ekonomske krize. Zbog svega toga moramo da njegujemo i uspostavimo nove zdravstvene vrijednosti i pristupev-vkazala je Jakab, ističući da je razvoj zdravstva u Evropi bio uspješan, što potvrđuje činjenica da je životni vijek tokom zadnje tri decenije povećan za pet godina. Evropa je jedini region u svijetu u kome je to ostvareno. – Međutim, Evropa kao region pogođena je nejednakostima, a strategijom 2020 želimo da popravimo parametre zdravlja i odgovorimo na izazov nejednakosti. Ako pogledamo indikatore zdravlja u Crnoj Gori, vidimo da se posljednjih nekoliko godina povećao očekivani životni vijek. Poboljšanje je manje kada se radi o ženama, naročito sa navršenih 65 godina. Zabilježen je iznačajan napredak kada se radi o mortalitetu djece i majki, a to je i jedan od milenijumskih razvojnih ciljeva. Ostaje izazov prijevremenog umiranja od respiratornih j kardiovaskularnih bolesti, kancera i povreda – kazala je Jakab, objašnjavajući da se treba fokusirati na posebne faktore rizika kao što je pušenje, alkohol, gojaznost i visok krvni pritisak.

Svi ovi faktori, objasnila je, vezani su za socijalno okruženje pa se treba posvetiti socijalnim determinantama. – Faktori rizika se rano formiraju i akumuliraju tokom života, pa je važno da programi prevencije i promocije koriste princip životnog toka. Da bi to uspješno uradili potrebno je da se uključe i drugi sektori, zato što većina ovih determinanti se nalaze van sektora zdravstva. Moraju se uključiti ministri finansija, rada i socijalnog staranja, obrazovanja i životne sredine. O tome smo razgovarali sa crnogorskim premijerom i ministrom zdravlja i naišli na potpuno razumijevanje- istakla je Jakab.

Potpisan dvogodišnji Sporazum o saradnji

Ministar Radunović i Žužana Jakab 27.marta u Vili Gorica potpisali su dvogodišnji Sporazum o sardanji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Jakab je kazala da je Strategija 2020 za Jugoistočnu Evropu u završnoj fazi. Ova Strategija, kazala je, lajt motiv je svih komunikacija, a SZO pomaže svim zemljama da uspješno inplementiraju zadatke iz ove strategije. – Crna Gotra je važna država i uzor drugima, jer ima puno toga pozitivnog urađeno – naglasila je Jakab.

Ciljevi Strategije 2020

Regionalna direktorka kaže da se SZO zalaže za univerzalni pristup zdravlju, što će biti i jedan od ciljeva agende nakon 2015. godine. SZO je, kazala je Jakab, protiv povećavanja direktnih izdvajanja pacijenata za usluge, posebno vulnerabilnih. Svaka država koja zdrvastvo tretira kao dio razvoja izdvajaće adekvatna sredstva, a Crna Gora, kaže Jakab, tako radi.

– Ciljevi 2020 su da se nastave trendovi unapređenja zdravlja, smanje nejednakosti, kao i da se obezbijedi konzistentan, i na čovjeka fokusiran sistem, te da se jačaju kapaciteti sektora za javno zdravlje. Dva su strateška cilja i četiri programska prioriteta. Strategija počiva na zajedničkim vrijednostima, kao što je stav da je zdravlje osnovno ljudsko pravo, te na konceptu solidarnosti, fer pristupa i održivosti zdravstvenih sistema – kazala je Jakab, ocjenjujući da napore za ostvarenje tih ciljeva čini kompleksnijim ekonomska kriza i politika štednje.

– Potrebno je održati isti nivo finansiranja zdravstva, a o tome ministri zdravlja treba da na pravi način razgovaraju sa svojim premijerima i kolegama koje vode finansije države. Zdravlje uprkos krizi treba da zadrži prioritet. U krizi su isplivali i neki pozitivni efekti, jer su se države, uprkos smanjenim budžetima, postarale da pacijenti ne ispaštaju. To je učinjeno reformama i racionalizacijom sredstava koja su imali. Uštede su postignute racionalizacijom sistema, pa i smanjenjem izdvajanja za ljekove, uvođenjem novih tehmologija, davanjem prioriteta pojedinim uslugama, pogotovu u primarnom sektoru – kazala je Jakab, ističući da su negativne efekte krize osjetile naročito vulnerabilne kategorije – siromašni i imigranti. Negativna implikacija krize u zdravstvu  bila je i ta što su, kako je kazala, 25 zemalja povećale cijene usluga, posebno u primarnoj zaštiti.

Zdravstveni sistemi moraju biti održivi

– Moramo učiniti održivim zdravstvene sisteme, založiti se da dobijemo i više sredstava ako prilike opravdavaju. Treba racionalizovati postojeći sistem, a uvođenje novih tehnologija i smanjenje gubitaka moraju ići istovremeno. Mora postojati univerzalna pokrivenost, a to znači ravnopravan pristup svih zdravstvenim uslugama. Treba revidirati koncepte o nezaraznim hroničnim bolestima, koji imaju razmjere epidemije. Moramo čovjeka staviti u fokus ovog sistema, imati holistički pristup unapređenju sektora zdravstva, primarna zdravstvena zaštita i zaštita u zajednici moraju imati primat. Potreban je koordinisan i integrisan sistem, u čijem će središtu biti primarna zdravstvena zaštita – kazala je Jakab.

Prema njenim riječima SZO svojim državama članicama nudi dva paketa programa – jedan je inaugurisan u Talinu prošle godine, i radi se o programu za integrisan i koordinisan zdravstveni sistem, a drugi je multidisciplinarni program za jačanje sistema za postizanje boljih indikatora kada su u pitanju hronične nezarazne bolesti. – Fiskalnom politikom treba rješavati probleme nedostatka novca za zdravstvo. Moguće je povećati akcize na duvan i alkohol. Treba unapređivati javno zdravstvo, više izdvajati za programe promovisanja zdravlja. Neprihvatljivo je za to, kako je to sada, odvajati samo jedan do tri odsto. Efekti prevencije su vidljivi na kratak i srednji rok. Pažnju treba posvetiti izradi programa za smanjenje korišćenja soli, šećera, hrane sa mnogo masti, te programa za povećanje fizičkih aktivnosti kako bi se preduprijedile hronične nezarazne bolesti. Time što se ne ulaže u ove programe i u bavljenje socijalnim determinanatam, nanosi se gubitak od jedan odsto na nivou GDP (bruto društveni proizvod) – kazala je Jakab.