U PODGORICI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN LUPUSA
U znak upozorenja na prisustvo lupusa kao hronične bolesti koja je prijetnja po zdravlje populacije iz više razloga, u Podgorici je 10-og maja, na Svjetski dan borbe protiv lupusa, organizovan događaj koji je imao za cilj da se utiče na svijest populacije o temama vezanim za ovu bolest. Reumatolozi Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore, u saradnji sa nacionalnim udruženjima reumatologa i pacijenata (Udruženjem reumatologa Crne Gore i Udruženjem za pomoć oboljelih od reumatskih bolesti Crne Gore) ovom prilikom priredili su niz zdravstveno-promotivnih aktivnosti u okviru kojih su se zainteresovani mogli informisati o tom koliko je ova hronična bolest rasprostranjena, koje su rizične grupe, kakvi su pokazatelji bolesti, kakva je prognoza, šta se može preduzeti i sl. Cilj manifestacije koja je trajala 3 časa (od 9 do 12 časova), na Trgu nezavisnosti u Podgorici, bio je da se, kako kažu organizatori, „podigne svijest građana o lupusu i njegovom uticaju na milione ljudi širom svijeta koji žive s ovom hroničnom, iscrpljućom i ponekad fatalnom bolešću”.
Uprkos napretku medicine, lupus je i dalje veoma složeno oboljenje koje javnost, čak i medicinski radnici, još uvijek dovoljno ne razumiju. Dijagnoza lupusa može biti prilično teška, jer simptomi često oponašaju mnoge druge bolesti. Nažalost, mnogi ljudi nijesu svjesni da lupus postoji sve dok se njima ili nekome koga poznaju ta bolest ne dijagnostikuje[1].
Kampanje podizanja svijesti imaju za cilj da osvijetle određena pitanja i da utiču na način njihovog percipiranja kako bi se poboljšao njihov tretman u društvu. Lupus, kao hronična autoimuna bolest koja može imati nepredvidljiv i veoma ćudljiv tok, došla je u centar interesovanja medicinskih stručnjaka kako bi se informisanjem ljudi o njemu uticalo na rano otkrivanje, kao i stvorio prostor za ozbiljniji uticaj na neželjene manifestacije bolesti.
̶ SLE je veoma kompleksna bolest sa varijabilnom kliničkom slikom, tokom i prognozom. Karakterišu je periodi remisije i recidiva. Pretjerana reakcija disregulisanog imunološkog sistema sa proizvodnjom antitijela koja napadaju sopstvene zdrave ćelije organizma, rezultiraju sa bolom, upalom i oštećenjem organizma. Nažalost, većina ljudi nije svjesna lupusa, često ga zamjenjuju sa artritisom, koji je daleko manje smrtonosna bolest ̶ objasnila je ovom prilikom dr Ana Bulatović, internistkinja reumatologije Interne klinike KCCG-a i predsjednica Udruženja reumatologa Crne Gore. Dr Bulatović je navela da je lupus autoimuna bolest koja se prezentuje različitim kliničkim manifestacijama, prisutnim na gotovo svim organskim sistemima. Najlakši, ali i najmanje zastupljen oblik, karakteriše se samo zahvatanjem kože, dok ostali tipovi lupusa obično zahvataju unutrašnje organe ili lokomotorni sistem. Ovo je i razlog zašto se on svrstava u sistemske bolesti.
Češće obolijevaju žene
Posebno rizičnu grupu za obolijevanje od lupusa čini ženska populacija. Žene, kako ističe dr Bulatović, čak deset puta češće obolijevaju od muškaraca. Prevalencija bolesti je 15 pacijenata na 100.000 ljudi. Epidemiološke studije pokazuju da mortalitet u svijetu u prvih deset godina od dijagnoze iznosi 6.8 % i najveći je kod pacijenata mlađih od 45. godina. Najčešći razlog fatalnih završetaka je aktivni stadijum bolesti tokom kog dolazi do oštećenja različitih vitalnih organskih sistema kao i trombogenih (kardiovaskularnih) događaja. Slijede komplikacije sa infekcijama (sepsa) i maligniteti kao rezultat poremećenog imunološkog odgovora.
Terapija sistemskog eritematoznog lupusa predstavlja značajan izazov za nauku. Budući da ne postoji specifično uzročno liječenje autoimunih bolesti, te da, za razliku od reumatoidnog artitisa, za koji postoji cijeli set konvencionalnih i bioloških ljekova, za tretman lupusa opredijeljen je znatno manji fond ljekova. Terapija je, kako objašnjava dr Bulatović, imunosupresivna, pa zahtijeva sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva praćenje aktivnosti bolesti i oštećenja, a zavisi od prezentacije bolesti, tj. od zahvaćenosti različitih organskih sistema. Međutim, trenutno najnaprednija metoda liječenja, tzv. biološka terapija nije dostupna u okviru osnovne liste ljekova. U slučaju potrebe, ova vrsta terapije se odobrava od strane odgovarajućih konzilijuma.
Izražavajući nadu u napredak terapijskih mogućnosti, dr Bulatović je navela da očekuje da će istraživanja pomoći u ranom otkrivanju i boljim protokolima liječenja i zaključila da Svjetski dan borbe protiv lupusa prilika da se okupe ljudi i pokaže oboljelima da nijesu sami u svojoj borbi.
Pridruženi svjetskih autoritetima
Predsjednik Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti g. Igor Medojević istakao je da se Udruženje od kada postoji, već 20 godina, trudi da skrene pažnju na sve reumatske bolesti, pa i na lupus. ̶ Prošli mjesec smo postali ravnopravna članica Svjetske asocijacije lupusa i na to smo i te kako ponosni jer ćemo moći da učestvujemo na njihovim predavanjima i konferencijama kako bismo saznali mnogo više o lupusu. Na taj način ćemo mi kao pacijenti Udruženja moći da reagujemo i da se borimo na jedan adekvatan način, a sve u svrhu pomaganja ljudima jer je lupus, nažalost, jedna od najtežih reumatskih bolesti kod koje se jako malo skreće pažnja i ja se nadam da ćemo u budućnosti mnogo više skrenuti pažnju na ljude sa njihovim problemima i potrebama ̶ rekao je on.
Šta treba znati ?
Kako bi se suočili sa bolešću kakva je lupus, potrebno je razumjeti da se radi o sistemskom poremećaju koji se ispoljava kroz raznovrsne simptome: najčešće reumatološkog tipa, ali i promjena u ukupnom funkcionisanju organizma. Kada se bolest dijagnostikuje potrebno je razumjeti da važan faktor rizika za pogoršanje toka bolesti čini izlaganje sunčevoj svjetlosti, faktorima stresa, a veoma je značajno hraniti se zdravo i imati redovnu fizičku aktivnost. Naravno, neophodno je sprovoditi redovne kontrole zdravstvenog stanja, kako bi se na vrijeme reagovalo u slučaju pogoršanja.
Simptomi bolesti mogu biti slabost, dugotrajno povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mišićima ili zglobovima, gubitak kose, bol u grudima, glavobolje, promjena boje prstiju pri izlaganju hladnoći, visok krvni pritisak ili sl.
Sistemski oblik bolesti je najzastupljeniji oblik lupusa, tj. onaj koji predstavlja poremećaj imunološkog sistema i prijetnju po nepredviđene organe ili sisteme organa. U svega oko 0,1% razvije se diskoidni ili subakutni kutani oblik lupusa, a oni predstavljaju blaže forme i obično zahvataju kožu.
Osnovnu promjenu kod lupusa predstavlja izmjena načina funkcionisanja imunog sistema koji postaje hiperaktivan i neselektivno „napada” raznovrsne mete u organizmu. Problem je što on atipično reaguje kako u odnosu na stvarne atake, tako i na redovne i regularne procese u organizmu, a time ugrožava zdravlje organizma. Za imunološki nalaz osobe sa lupusom karakteristično je prisustvo povećane koncentracije antinuklearnih antitijela (ANA).
Posebno ugroženu grupu čine žene u generativnoj dobi, pa se savjetuje da se pacijentkinje detaljno informišu o uticaju ove bolesti na trudnoću. Naime, ljekari kažu da lupus nije nužno nasljedna bolest, ali može imati uticaja na tok trudnoće, pa je stoga potrebno biti pod nadzorom ljekara.
Liječenje podrazumijeva promjenu načina života, sa opredijeljenošću za zdrav stil života: fizičku aktivnost, zdravu ishranu, kao i primjenu ordinirane terapije. U periodima kada dođe do mirovanja bolesti moguće je isključiti farmakoterapiju, ali je neophodno voditi računa o redovnim kontrolnim pregledima. Prestanak pušenja, dovoljno sna, održavanje optimalne tjelesne težine i što manje izlaganje stresu jako su bitni za kontrolu bolesti.
Anita Đurović
Add comment