Dr Dragica Milikić, spec. neurolog
Klinički centar Crne Gore
Rani simptomi i znaci multiple skleroze su obično blagi, zbog kojih pacijent najčešće u početku ne traži medicinsku pomoć niti mišljenje specijaliste, a sami simptomi se spontano povuku, tako da ponekad tek nakon drugog ili nekog od narednih napada ljekar od bolesnika saznaje da je i ranije imao tipične početne simptome ove bolesti, koji su nestali nakon nekoliko dana.
Početni simptomi multiple skleroze često su dupli vid, ili čak sljepilo na jednom oku. Neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju spontano ili nakon terapije.
Kod većine bolesnika sa multiplom sklerozom javlja se i slabost mišića u nogama i rukama i problemi sa koordinacijom i ravnotežom u toku bolesti. Umor može biti izazvan fizičkom iscrpljenošću, koji se može otkloniti odmaranjem, mada ovaj simptom takođe može poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao što su utrnulost, svrab kože, trnci (osjećaj mravinjanja), dok drugi mogu osjećati bolove. Teškoće govora, tremor i vrtoglavica su često prisutne tegobe. Oko polovine bolesnika sa multiplom sklerozom ima kognitivne teškoće poput poremećaja: koncentracije, pažnje, pamćenja, teškoće rasuđivanja, ali takvi simptomi su često blagi i obično se previđaju i zanemaruju.
Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajedničko obilježje oboljelih od multiple skleroze. Oko 10% bolesnika pati od težih psiholoških poremećaja. Kod 60% oboljelih toplota može uzrokovati privremeno pogoršanje mnogih simptoma. U tim slučajevima smanjenje toplote eliminiše ove probleme.
Kada se član porodice suočava sa dijagnozom MS, njemu i članovima njegove porodice od velike pomoći može biti psihološko savjetovanje. Uz stručnu pomoć moguće je obezbijediti kontinuitet u normalnom funkcionisanju porodice i oboljelog od MS.
Simptomi i znaci multiple skleroze zavise od lokalizacije promjena i jačine zapaljenja mijelinskog omotača aksona. To je razlog zbog čega su simptomi multiple skleroze toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti. Budući da mozak i kičmena moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja zapaljenja mijelinskog omotača neće dati nikakve simptome. Na mjestima nestanka mijelinskog omotača nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.
Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterišu ga izmjene, faze pogoršanja (egzacerbacije) i faze mirovanja (remisije) bolesti. U početku remisije mogu trajati mjesecima i godinama, čak i više od 10 godina. Kod bolesnika koji imaju česta pogoršanja bolesti, pogotovo ako se bolest pojavi u srednjim godinama, tok bolesti može biti izrazito brz i u kratkom periodu dovesti do razvoja invalidnosti.
Klinički znaci i simptomi koji se pojavljuju u multiploj sklerozi mogu uzrokovati poremećaje vida, senzorne poremećaje, poremećaje koordinacije pokreta i ravnoteže, poremećaj mokrenja, defekacije i seksualnih funkcija, intelektualnih funkcija itd. Nikada jedan bolesnik nema sve simptome, a takođe se neki simptomi pojavljuju češće u ranoj fazi bolesti, dok simptomi otežanog kretanja, povećanog tonusa mišića u nogama, smetnje mokrenja i nestabilnost u hodu i stajanju češće nastaju u kasnijoj fazi bolesti.
Prikaz kliničkih znakova i simptomi koji se javljaju u multiploj sklerozi
– Poremećaji vida
Optički neuritis Zamagljen vid • Bol u oku • Gubitak vida za boje • Sljepilo
Diplopija Dvostruko (udvojeno) viđenje
Nistagmus Nevoljni trzaji, poigravanje, odnosno treperenje očnih jabućica u određenim pravcima…
Internuklearna oftalmoplegija Nekoordinisani (nevoljni) pokreti očnih jabučica • Skretanje pokreta očnih jabučica u pojedinim pravcima • Zbog čega nastaje dvostruko viđenje i nistagmus.
– Motorni poremećaji
Pareza Mišićna slabost • Monopareza (slabost jednog od udova) • Parapareza (slabost nogu) • Hemipareza (slabost jedne od strana tijela) • Tetrapareza (slabost sva četiri uda)
Plegija Potpuni gubitak mišićne snage – oduzetost
Spastičnost Ukočenost • Bol • Ograničenost pokreta u zahvaćenoj ruci ili nozi zbog ukočenosti
Dizartrija Nerazgovijetan govor, zbog organskih poremećaja u stvaranju glasova
Mišićni spazam Nevoljna, bolna grčenja mišića.
– Senzorni poremećaji
Parestezije Trnci • Mravinjanje
Lhermittov znak Osjećaj prolaska „struje“ niz karlicu pri savijanju glave
Neuralgija, neuropatski bol Bol u obliku probadanja ili pečenja bez nekog drugog poznatog uzroka • Neuralgija trigeminusa – kratkotrajni probadajući bol u području lica
Anestezija Gubitak osjećaja – pojavljuje se rjeđe.
– Poremećaji koordinacije pokreta i ravnoteže
Ataksija Nemogućnost održavanja ravnoteže • „Rušenje“ i zanošenje pri hodu
Intencioni tremor Pojava drhtanja ruku pri izvođenju pokreta – drhtanje je najjače kad je cilj na dohvatu ruku.
Dismetrija Poremećaj koordinacije udova – nemogućnost kontrole tačnosti pokreta tijela, pri čemu dolazi do promašivanja cilja pokreta
Vrtoglavica Osjećaj rotacije u prostoru, praćen mučninom, ponekad i povraćanjem.
– Poremećaj mokrenja, defekacije i seksualnih funkcija
Urgentna inkontinencija Jak i neodložan nagon za mokrenjem ili defekacijom – nemogućnost voljnog zadržavanja mokraće ili stolice
Retencija mokrenja Nemogućnost spontanog i potpunog pražnjenja mokraćne bešike
Zatvor (opstipacija) Neredovna stolica • Nadutost trbuha
Inkontinencija alvi Jak i neodložan nagon za defekacijom – nemogućnost voljnog zadržavanja stolice
Impotencija Oštećenje seksualnih funkcija • Nemogućnost ejakulacije • Frigidnost.
– Kognitivni poremećaji
Depresija Bezvoljnost • Gubitak želje za životom • Poremećaji spavanja i apetita • Pojačano zamaranje • Slaba koncentracija.
– Promjene raspoloženja
Euforija Neobjašnjivo i neočekivano dobro raspoloženje koje prati percepcija, ekstremna sreća, ekscesivni optimizam i povećana motorna aktivnost.
– Ostali poremećaji
Umor
Bol Bol i umor su vrlo česti i rani simptomi bolesti
Uthoffov znak Pogoršanje vida kod bolesnika sa optičkim neuritisom nakon izlaganja povišenoj temperaturi (u sauni, toploj vodi, itd).
Psihološki simptomi
Budući da je multipla skleroza jako nepredvidiva bolest, važno je da bolesnik zna razvrstati simptome povezane sa njom, jer različiti simptomi mogu doći i spontano nestati. Važno je da on te svoje simptome podijeli sa svojom okolinom, ili svojim ljekarem. Multipla skleroza je bolest koja oboljelog čini frustriranim, već samim tim što ona unosi drastične promjene u njihov život i porodicu. Strah, tuga, ljutnja i stid, samo su dio svih onih faza kroz koje prolazi bolesnik i njegova porodica nakon postavljanja dijagnoze multiple skleroze. Sa njima se bolesnik i njegova porodica trebaju boriti, ali bolesnici trebaju naučiti da kada taj teret postane pretežak, zatraže pomoć sredine i društva, a prije svega ljekara.
Oko 50-90% bolesnika sa MS pati od seksualnih poremećaja. Ovi poremećaji mogu biti posljedica organskih smetnji zbog paralize mišića u genitalnom predjelu, ili zbog oštećenja živaca koji obezbjeđuju refleksne nadražaje za pokretanje seksualnih funkcije (npr. za erekciju). Takođe, kao posljedica MS javlja se i spasticitet mišića nogu i karlice, što može otežati ili onemogućiti seksualnu aktivnost.
Svi ovi poremećaji organske prirode ispoljavaju snažan psihički uticaj, koji još više koči seksualnu aktivnost bolesnika, a on sve više psihički pati. U bolesnika se javlja konstantan umor ili depresivna epizoda direktno povezana sa gubitkom libida, a česti društveni konflikti bolesnika sa okolinom, njegova izolacija i sram od svoje bolesti mogu još više uticati na seksualnost u MS. Takođe treba napomenuti da i ljekovi koji se koriste u sklopu liječenja mogu izazvati seksualne disfunkcije i dovesti do gubitka libida.
Sada, kada postoje novi modeli terapije, brza dijagnostika, individualni i multidisciplinarni pristup u liječenju za multiplu sklerozu, nijesu više sinonim invalidska kolica, nego liječenje, jer to savremeni vidovi terapija omogućavaju.
Publikovanje teksta sponzorisao Bayer doo Beograd PP-M_INT-ME-0002-1
Add comment