[heading]Alergija je jedna od najčešćih bolesti kod djece. U posljednjih nekoliko decenija došlo je do velikog broja porasta alergja u populaciji djece. Naročito su u porastu proljećne alergije, koje komplikuju lijepe proljećne dane i djece i roditelja[/heading] Po definiciji, alergija je reakcija preosjetljivosti organizma na ponovno unošenje alergena. Organizam burno reaguje na ponovni unos alergena. Alergeni su supstance koje se nalaze svuda oko nas. Najčešće su to grinje, polen, plesan,jaja, riba, kravlje mlijeko, pojedine žitarice, jagode, kivi, kikiriki, lješnici, bademi, orasi, plodovi mora, VJEŠTAČKE BOJE, koje se obilno nalaze u vještačkim sokovima, lizalicama, bombonima, žvakama, te i neki ljekovi – od kojih je najčešći penicilin. U alergene spada i otrov insekata. Alergeni u organizam dospijevaju udisanjem, hranom i direktnim unošenjem u krv, bilo da se radi o ubodu insekta, ili o parenteralnom unosu lijeka. Kada se ove materije unesu u tijelo djece predisponirane na alergijsku reakciju, organizam preko odbrambenog sistema (imunog sistema) burno reaguje, stvarajući antitijela koja dovode do upalne reakcije krvnih sudova. To uzrokuje pojavu različitih simptoma na koži, disajnim organima i organima sistema za varenje.
Jačina alergijske reakcije zavisi od vrste i broja alergena, načina unošenja alergena i od reaktivnosti djetetovog imunog sistema. Najteže alergijske reakcije dešavaju se kad alergen direktno uđe u krvotok.
Najšešća alergijska manifestacija alergije na koži jeste koprivnjača, ili urtikarija, kako se stručno naziva. Sam naziv koprivnjača govori kako izgledaju ove kožne alergijske manifestacije – vide se crveni pečati po koži, nepravilnog su oblika, izdignuti iznad ravni kože, vrlo često po njima se nalaze plikčići bjeličasti na dodir. Promjene su tople, neravne, hrapave. Osnovna karakteristika koprivnjače je SVRAB koji ponekad može biti i nepodnošljiv.
Ova alergijska reakcija može se desiti bilo kada i u bilo kojoj uzrasnoj dobi. Hiljadu puta možemo unijeti jedan alergen i da se ništa ne desi, a hiljadu prvi put može da nastane alergija. Koprivnjača može biti lokalna ili se manifestuje po cijelom tijelu (generalizovana urtikarija), što nije pokazatelj težine alergijske reakcije – dijete mnogo svrbi, ružno izgleda, ali ono što je VAŽNO kod koprivnjače koja se manifestovala po cijelom tijelu jeste da DIJETE MIRNO DIŠE, NEMA GUŠENJA, NEMA OSJEĆAJA PECKANJA I SVRABA NA JEZIKU KAO NI ZATEGNUTOSTI JEZIKA. To su znaci, ne daj Bože, vrlo ozbiljne alergijske reakcije, tzv. angioedema koji može biti i opasan po život djeteta.
Koprivnjača traje nekoliko dana i, pored terapije koju dijete dobija, roditelji treba da znaju da tada nema mjesta panici jer je to potpuno normalno stanje. Potrebno je vrijeme da se organizam očisti od alergena koji je doveo do novonastale situacije. U takvim slučajevima neki roditelji pomisle da i pored terapije reakcija ne prestaje da traje, da je u pitanju neko oboljenje kože ili infektivno oboljenje, da dijete treba odvesti dermatologu ili doktoru za infektivne bolesti, što je nepotrebno jer urtikarija nije ni bolest kože ni infektivna bolest, a pedijatar je taj koji će da je dijagnostikuje, liječi i otkrije uzrok. Terapiju koju dijete dobija od strane pedijatra čine lijekovi koji se nazivaju antihista-minici, izuzetno rijetko se daju kortikosteroidi i neophodno je dati savjet za ishranu. Iz hrane treba izbaciti jaja, ribu, kikiriki, bademe, orahe, lješnike, čokoladne proizvode, voćne jogurte, med i onu hranu na koju roditelji sumnjaju da bi mogla biti alergen. Dijete treba da uzima namirnice koje su dobro termički obrađene, sve do NORMALIZACIJE PROMJENA NA KOŽI. Kada su se iste normalizovale potrebno je vratiti u upotrebu jednu po jednu namirnicu, sa razmakom od nekoliko dana i time isključiti alergiju na ovu hranu.
Što se tiče higijene, dijete normalno treba kupati, ali ispravno – ŠAMPONIMA I KUPKAMA NA KOJIMA PIŠE HIPOALERGENO, što znači da nema dodatnih boja, konzerva-nasa i parabena.
ALERGIJSKE bolesti se NE NASLJEĐUJU već postoji sklonost ka njima, koja se naziva atopijska konstitucija. Djeca za koju kažemo da su atopijske konstitucije jesu ona koja NOSE GEN za alergiju koja se ne mora ispoljiti, jer još uvijek se tačno ne zna zašto neka djeca obole u prvoj, neka u sedmoj, neka u četrnaestoj godini života, a neka koja imaju predispoziciju – ne obole nikada.
P. S. U narednom broju – o polenskoj kijavici odnosno alergijskom rinitisu.
Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica – Nikšić
Add comment