iZa ovaj sindrom je značajno da uključuje sva trovanja gljivama kod kojih su karakteristične smetnje gastrointestinalnog trakta (povraćanje i proliv sve do usporenog rada srca i potpunog kolapsa). To je kod nas najčešća vrsta trovanja gljivama. Trovanje gljivama nije često ili se na njega uopste ne pomisli kod pacijenata sa simptomima gastroenterokolitisa. Izazivaju ga neke gljive iz brojnih familija. U narodu su za ovaj sindrom trovanja posebno značajne Russula emetica (bljuvara) i Boletus satanas (ludara). One sadrže još neidentifikovane otrove (triterpeni, seskviterpeni, fenolna jedinjenja). Otrovi su termostabilni i uglavnom djeluju lokalno, nadražujući želudačnu i crijevnu sluznicu.
Karakteristike GIT-og sindroma
Gastrointestinalni sindrom najčešće izazivaju ove vrste gljiva: – Rudoliske – Entoloma – Vrganj – Boletus – Mlecnice – Lactarius – Krasnice – Russula – Plavulje – Hebeloma – Vitezovke – Tricholoma One sadrže uglavnom jos neidentifikovane otrove koji djeluju na sluznicu GIT-a. Klinička slika: Simptomi se javljaju rano, pola sata do četiri sata od konzumiranja otrovnih gljiva, to su znaci GIT-nog nadražaja: slabost, povraćanje, proliv. Problemi se najčešće spontano povuku za 6-24h i terapija uglavnom nije potrebna. Dijagnostika: Bitan je anamnestički podatak o pojavi prvih simptoma rano i identifikacija gljiva da bi se isključilo trovanja zelenom pupavkom. Od posebnog je značaja napomenuti da osobe koje ne poznaju dovoljno dobro gljive ili pripremaju za obrok neku potpuno nepoznatu vrstu, ostave sa strane primjerak u sirovom obliku i u posebnu posudu stave dio obroka koji su pripremili. Tako je u slučaju eventualnog trovanja lakše identifikovati gljive i otrove koje gljive sadrže.
Liječenje:
Liječenje je simptomatsko, ponekad je neophodno uraditi lavažu želuca (ako povraćanje nije bilo izdašno). Sredstvo za čišćenje dajemo ako nema proliva i po potrebi nadoknađujemo tečnost i elektrolite, a posebno moramo biti obazrivi kod djece i starijih osoba, te dijabetičara i srčanih bolesnika.
Drugi sindromi trovanja gljivama:
– muskarinski sindrom – vrlo brzo se razvija od trenutka konzumacijei i karakterističan je za veliki broj gljiva. Muskarinski sindrom nema veze sa trovanjima koje izaziva muhara. Trovanje izaziva L-enantiomer muskarina. Simptomi se javljaju brzo nakon jela, ispoljavaju se jakim znojenjem, padom pritiska, suženjem zenica, bradikardijom, drhtavicom i grčevima. Antidot je atropin.
– Panterinski sindrom – izazivaju ga mnoge vrste roda Amanita, a u našim krajevima posebno je poznata Amanita muscaria (muhara). Sadrži toksine i botensku kisjelinu i muscimol. Panterinski sindrom traje petnaestak sati uz nervne simptome koji imitiraju jaku intoksikaciju alkoholom (vikanje, halucinacije, izgubljenost u vremenu i prostoru i potpunu iznemoglost), poslije čega otrovani pada u dubok san, poslije kojeg ima potpunu amneziju.
– Psilocibinski sindrom – simptomi trovanja kod ovog sindroma javljaju se 10-15 minuta nakon jela i ne radi se o slučajnom već namjernom trovanju – uživanju gljiva kao što su psilocybe Mexicana itd. Halucinogeni učinak izaziva psilocybin. Trovanje ovim gljivama podsjeća na uživanje LSD-a. Ispoljava se kroz halucinacije, osjećaj nadprirodne snage koji često završava potpunim delirijumom i nesvjesticom. Poslije 7-8 sati uticaj toksina prestaje a terapija se sastoji u čiscenju GIT-a i davanju sedativa.
– Koprinski sindrom – izazivaju ga gljive iz roda coprinus iz kojih je izolovan koprin. Djeluje slično kao i lijek koji se koristi u liječenju hroničnog alokoholizma, disulfiram (antabus). Simptomi trovanja nastaju brzo i važno je da se poslije uživanja ovih gljiva apstinira od alkohola bar tri dana.
– Alergijski sindrom – izazivaju ga mnoge vrste gljiva. Manifestuje se pola sata poslije jela u obliku artikardije, ekcema, otoka i svraba.
Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine
Zavod za hitnu medicinsku pomoc Crne Gore – Jedinica Plav
Add comment