Kontinuirano unapređenje saradnje sa farmaceutima – imperativ u radu CALIMS

0
332

08Uspješna realizacija nadležnosti CALIMS u očuvanju javnog zdravlja, putem dostupnosti kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova, umnogome zavisi od stepena saradnje sa zdravstvenim ustanovama, odnosno zdravstvenim radnicima koji propisuju, izdaju ili primjenjuju ljekove i koji su u direktnom kontaktu sa pacijentom. Kvalitet uspostavljene saradnje posebno diktira stepen razvoja sistema farmakovigilance. I pored činjenice da je osnovni princip racionalne farmakoterapije „primum non nocere“ – prvo ne naškodi, koncept apsolutne bezbjednosti u farmakoterapiji ne postoji tj, prihvatjiva bezbjednost i pozitivan odnos korist/rizik od primjene lijeka je nešto što opravdava njegovu primjenu u dijagnostičke, profilaktičke i terapijske svrhe. Neželjena dejstva se mogu ispoljiti i kada se lijek racionalno primjenjuje, dok neracionalna primjena višestruko povećava rizik od negativnih posljedica primjene ljekova. Primjena ljekova nosi sa sobom rizik od ispoljavanja neželjenih dejstava i zdravstveni sistem u Crnoj Gori ne može biti u tom smislu izuzetak. Naši zdravstveni radnici su u situaciji, neko rjeđe, neko češće, da u svakodnevnom radu primijete i prepoznaju neželjeno dejstvo lijeka. Ono što je bitno, a što je nažalost praksa u Gori, jeste da često zdravstveni radnici nijesu svjesni značaja prijavljivanja svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka nadležnim Agencijama za ljekove, bez obzira na očekivanost i ozbiljnost neželjenog dejstva. Prijava neželjenog dejstva od strane zdravstvenog radnika iz Crne Gore postaje dio globalne baze neželjenih dejstava ljekova, koju održava WHO kolaborativni centar za praćenje neželjenih dejstava, koji se nalazi u Upsali (Švedska) i koja danas broji više od 12 miliona prijava. Činjenica da se ovaj program globalnog praćenja bezbjednosti odvija pod pokroviteljstvom WHO, dovoljno govori o značaju istog. Pored globalnog sistema praćenja, cilj je razviti efikasan sistem lokalno, dakle u svakoj državi članici WHO, uključujući i Crnu Goru. Prepoznavanje, prijavljivanje i prevencija neželjenih dejstava, kao kamen temeljac sistema farmakovigilance, je važan segment racionalne farmakoterapije i donosi značajne zdravstvene i ekonomske koristi svakom zdravstvenom sistemu. Nedovoljno učešće farmaceuta kao značajnih izvora informacija o bezbjednosti ljekova je identifikovano od CALIMS, analizom godišnjih izvještaja o prijavljivanju neželjenih dejstava, u kojima je prikazana statistika učešća farmaceuta u prijavljivanju, u poređenju sa ostalim zdravstvenim radnicima. Farmaceuti su zdravstveni radnici za koje je od European directorate for the quality of medicines & healthcare i *European Committee on Pharmaceuticals and Pharmaceutical Care prijavljivanje neželjenih dejstava navedeno kao jedan od indikatora kvaliteta u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti, koji je ujedno i preduslov profesionalne kompetencije farmaceuta. CALIMS je tokom prošle godine pokrenula inicijativu prema Farmaceutskoj komori, u vezi sa zajedničkim aktivnostima i potrebom kontinuirane edukacije farmaceuta u oblasti farmakovigilance. Kontinuirana edukacija je najznačajniji preduslov povećanja broja i kvaliteta prijava proslijeđenih od strane farmaceuta, koji kao i ostali zdravstveni radnici imaju moralnu, profesionalnu, ali i zakonsku obavezu da prijave CALIMS svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka. Značaj redovnog održavanja sastanaka na temu farmakovigilance, u organizaciji CALIMS i Farmaceutske komore je podržan i od nadležnog Ministarstva zdravlja, u smislu bolje implementacije zakonskih rješenja u dijelu obaveza zdravstvenih radnika vezano za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova, čime se značajno unapređuje zdravlje građana Crne Gore. Kao nastavak edukacije farmaceuta, nakon održane prve radionice za farmaceute iz AU MONTEFARM u septembru prošle godine, 16. i 17. decembra, u prostorijama CALIMS održane su još dvije radionice, na kojima su pored farmaceuta iz AU Montefarm, učešće uzeli i farmaceuti iz privatnih apoteka. Sastanci su bili izuzetno posjećeni a prisutni farmaceuti vrlo zainteresovani da aktivno učestvuju u diskusiji, posebno o važnim segmentima njihovog svakodnevnog rada sa pacijentima.

U prezentaciji koju je održala rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu mr ph. Maja Stanković, predstavljena je uloga CALIMS u zdravstvenom sistemu Crne Gore, značaj njenog postojanja za zdravstvene radnike, posebno u smislu da nalik drugim Agencijama za ljekove, predstavlja referentnu instituciju za pružanje informacija o ljekovima. Informacije o ljekovima, čiji je izvor Agencija predstavljaju objektivne, nezavisne i na naučnim dokazima utemeljene informacije (evidence-based medicine) čija je primjena u praksi preduslov racionalne primjene ljekova. U prezentaciji je istaknut značaj prijavljivanja neželjenih djestava koja su se ispoljila na teritoriji Crne Gore, tj na našim pacijentima, kako bi se na taj način bolje i sveobuhvatnije sagledao bezbjednosni profil svakog lijeka.

Pažnju prisutnih privukla je prezentacija mr ph. Veselinke Vukićević, naročito u dijelu prikazane statistike prijavljivanja neželjenih dejstava od strane farmaceuta u Crnoj Gori, počev od 2010. godine, prikaza poređenja sa zemljama regiona i ohrabrujućih nagovještaja značajnog povećanja prijava od farmaceuta u 2015. godini. Istaknuto je da su farmaceuti u najboljoj prilici da prepoznaju i prijave neželjeno dejstvo jer su u direktnom kontaktu sa pacijentom sa kojim grade odnos zasnovan na povjerenju, poslednja su kontrola prije primjene lijeka, najznačajniji izvor informacija za OTC ljekove, imaju mogućnost da uoče odstupanja u kvalitetu lijeka (izmijenjen izgled, boja…), posumnjaju da je u pitanju falsifikat, što sve može, u značajnoj mjeri, ukoliko se ne prepozna, ugroziti zdravlje pacijenata. Na kraju sastanka farmaceutima se obratio dr pharm. Nemanja Turković, koji je prezentovao niz korisnih, praktičnih uputstava za popunjavanje obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka. Predstavljena je prva prijava neželjenog dejstva lijeka koja je stigla na adresu CALIMS, neposredno nakon njenog osnivanja i prijava koja predstavlja najbolje dokumentovani slučaj prijavljen CALIMS-u, sa popunjenim svim podacima na obrascu za prijavu neželjenog dejstva lijeka. Detaljno je objašnjeno svako polje na obrascu koje se odnosi na pacijenta i neželjeno dejstvo lijeka, ljekove pod sumnjom i u istovremenoj primjeni, stepen uzročno-posljedične povezanosti između neželjenog dejstva i primijenjenog lijeka, anamnestički podaci i date su smjernice za njihovo pravilno popunjavanje. Dobro popunjena prijava tj. dobro dokumentovan slučaj pomaže CALIMS u pouzdanijoj procjeni kauzaliteta (uzročno posljedične povezanosti između primijenjenog lijeka i ispoljenih neželjenih dejstava). Ukazano je i na najčešće nedostatke u popunjavanju prijava, na osnovu dosadašnjeg iskustva CALIMS u procjeni prijava. Na kraju prezentacije Nemanja Turković je prikazao prisutnima kako funkcioniše prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova kroz informacioni sistem domova zdravlja i opštih bolnica. Iskustvo je pokazalo da ovaj način prijavljivanja predstavlja savremen, komforan i jednostavan način prijavljivanja neželjenih dejstava CALIMS. Ujedno je i najavio uvođenje mogućnosti prijavljivanja neželjenih dejstava kroz IS zdravstvene zaštite za farmaceute iz zdravstvene ustanove “Montefarm”. Tokom diskusije koja je uslijedila nakon održanih prezentacija, farmaceuti su predstavili svoja iskustva iz prakse, koja su za CALIMS od izuzetnog značaja u sagledavanju izazova sa kojima se farmaceuti suočavaju u komunikaciji sa pacijentima, u pogledu bezbjedne primjene ljekova koje izdaju u apotekama.