Svijet se suočava sa dubokim promjenama, a zemlje Istočne Evrope i Centralne Azije umnogome su dio ove istorijske transformacije; mnogobrojne zemlje u razvoju na svim kontinentima sada pokreću globalni ekonomski rast i – što je još značajnije – podižu životni standard milijardi ljudi.
Svjedoci smo pojave ogromne nove globalne srednje klase: ljudi širom zemalja u razvoju koji stiču sve veće obrazovanje, koji pouzdano mogu očekivati dug i produktivan život i koji su sve više uzajamno povezani na globalnom nivou, i to putem trgovine, putovanja i najsavremenijih sredstava komunikacije.
Njihova očekivanja su visoka i oni stavljaju veće zahtjeve pred domaće i međunarodne institucije – ali su takođe spremni da daju doprinos novom energijom, resursima i idejama. Udruženim snagama oni mogu ubrzati razvoj po mjeri čovjeka u narednim decenijama u dosad neviđenim razmjerama.
Ovakvu budućnost predviđa Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2013. godinu – „Uspon Juga: Napredak po mjeri čovjeka u svijetu raznolikosti” koji je na regionalnom nivou predstavljen u Astani, u Kazahstanu, u ponedjeljak 8. aprila 2013. godine.
Ubrzana transformacija globalne dinamike u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, nastala zahvaljujući silama iz zemalja u razvoju koje doživljavaju brz uspon, donijeće nove mogućnosti za napredak po mjeri čovjeka, kao i za nova razvojna partnerstva u regionu i šire.
Djelotvorna liderska uloga države u socijalnoj i ekonomskoj politici takođe je zajednički imenilac za većinu uspješnih zemalja u razvoju. Njihovo obilježje je pragmatizam – sprovoditi ono što funkcioniše na osnovu nacionalnog iskustva, a ne rigidnih ideologija – i volja da se prepoznaju i prevaziđu stalni izazovi. Angažovano civilno društvo i tehnološki konkurentan privatni sektor kojim provijava duh javnog čine ključne partnere u ovom procesu.
Kao što je prikazano u Izvještaju, zemlje Istočne Evrope i Centralne Azije u mnogim značajnim aspektima dobro su pripremljene za izazove 21. vijeka. U Izvještaju za 2013. godinu razmatra se više od 40 zemalja u razvoju koje su tokom protekle dvije decenije ostvarile izuzetno impresivan razvoj po mjeri čovjeka, a njegovi podaci ukazuju na ključni značaj svih ovih uspješnih priča o održivom ulaganju javnih sredstava u obrazovanje. Takav primjer je Kazahstan, koji je shodno indeksu razvoja po mjeri čovjeka u Izvještaju za 2013. godinu svrstan u kategoriju visokog nivoa razvoja po mjeri čovjeka zahvaljujući visokom nivou obrazovanja – očekuje se da će se prosječno dijete u Kazahstanu koje su upiše u osnovnu školu školovati 15 godina – što nije slučaj sa većinom drugih zemalja sa sličnim nivoima prihoda. Ovaj trend visokog postignuća u obrazovanju rasprostranjen je u regionu, pa nesumnjivo predstavlja njegovu najveću prednost.
Otvorena angažovanost u odnosu na spoljni svijet predstavlja glavni faktor koji doprinosi održivosti razvojnog napretka. U Izvještaju je, takođe, ukazano da se udio ekonomske djelatnosti koju pokreće trgovina u najuspješnijim zemljama povećao paralelno sa poboljšanjem u razvoju po mjeri čovjeka. Ova angažovanost je obično strateški isplanirana, usmjerena ka maksimalnom povećanju broja radnih mjesta i konkurentnih prednosti države u cilju stvaranja dugoročne koristi za cjelokupno stanovništvo, pri čemu se ne zatvaraju vrata proizvodima i tehnologijama iz inostranstva. Ključ za potpunu isko-riščenost razvojnog potencijala međunarodne trgovine i investicija sastoji se u tome da se prije svega investira u ljude, i to putem obrazovanja, zdravstva, osnovnih socijalnih usluga i bolje javne infrastrukture.
Kao što je navedeno u Izvještaju, važna lekcija naučena iz politika tokom dvije decenije političke i ekonomske tranzicije u ovom regionu odnosi se na ulogu države u podsticanju nastanka uslova za održivi, inkluzivni rast. „Naglo napuštanje oblasti odgovornosti sa nivoa države ili insistiranje na ubrzanoj privatizaciji svih preduzeča u državnom vlasništvu, dugoročno posmatrano, može vrlo skupo koštati društva”, navodi se u Izvještaju za 2013. godinu.
Ovdje se, takođe, ukazuje na ulogu novih kreativnih inicijativa u oblasti socijalne politike u zemljama koje su ostvarile značajan napredak u pogledu razvoja po mjeri čovjeka. Takav je slučaj sa Turskom: prema Vladinim procjenama, u okviru deset godina starog programa uslovljavanja socijalnih davanja, više od milion djece prvi put je dobilo zdravstvenu njegu, a više od dva miliona je imalo koristi od povećane pomoći u obrazovanju.
U Izvještaju je ukazano da uspon Juga uzdrmava postojeće globalne institucije, stvarajući korisne regionalne mehanizme i ukazujući na nove načine posredstvom kojih zemlje i regioni mogu sarađivati. U Izvještaju se ističe da Jug treba da ima veću ulogu u globalnom upravljanju, ali u reformisanim i ponovo osmišljenim međunarodnim institucijama. Nastanak Grupe 20 je važan korak, kao što su i najnovije razvojne inicijative zemalja BRICS-a, ali Jug i dalje treba da bude ravnopravnije zastupljen u institucijama Breton Vudsa, Ujedinjenim nacijama i drugim ustanovljenim međunarodnim tijelima.
Add comment