Veganstvo ili ne ?

Ishrana koja u posljednje vrijeme intrigira javnost, pred­stavlja odličan način promocije humanosti i boljeg, zdravijeg života. Označava čitavu jednu filozofiju koja teži isključiti – koliko god je to moguće i praktično – sveoblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu, i koja promoviše korišćenje neživotinjskih, odnosno biljnih, alternativa za dobro čovjeka.

Termin “vegan” vodi porijeklo od Donalda Watsonaiz 1944. god. iz Leicestera, u Engleskoj, koji je pokušao da osnuje udruženje vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko, jaja, ni mliječne proizvode. Kada je njegova ideja naišla na otpor, Watson i istomišljenici, su osnovali Vegansko društvo, koje je zago­varalo ishranu potpuno biljnog porijekla, uz ohrabrenje pro­izvođača hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima.

Veganstvo ne povlači za sobom samo šta osoba jede ili ne jede – ono predstavlja osobu. Osoba koja je vegan nastoji prožeti svaki aspekt svog života etikom saosjećanja. To utiče na njezine svakodnevne izbore, političke poglede, društvene stavove i međuljudske odnose. Navedeno ne znači da su svi vegani jednaki, da se ponašaju jednako ili da gledaju na svijet i svoje mjesto u njemu na jednak način. Uprkos svim mogućim razlikama među njima, jedno je zajedničko – a to je zajedničko načelo koje provode i koje izgrađuje kolektivnu svijest.

Veganska ishrana se često koristi i kao jedan vid detoksikacije organizma.

Veganska ishrana je fantastičan spoj namirnica isključivo biljnog porijekla, mahunarki, žitarica, voća i povrća. Jako veliki akcenat na veganskoj ishrani je upravo na hrani koja je uzgojena na organski način.

Razlozi za prelazak na ovakav stil života mogu biti višestruki: zdravstveni, vjeriski, ekološki, etički… Osnovna ideja je promocija humanijeg i boljeg svijeta. Vegani izbjegavaju jaja, mlijeko i med, iako su ovo proizvodi koje prirodno daju životinje, bez ikakve upotrebe invazivnih postupaka za dobijanje istih. Većina vegana smatra da su vrlo specifični uslovi proizvodnje ovih produkata animalnog porijekla, te ih stoga isključuju iz is­hrane. To je osnovna razlika u odnosu na vegetarijance.

Glavno mjesto zauzimaju žitarice, kao izvor složenih ugljenih hidrata, poput riže, prosa, pšenice, kinoe, zobi i dr., te mahunarke koje su izvor proteina. U mahunarke se ubrajaju grah, leća, grašak, boranija, soja, bob. Pored toga što značajno mjesto u veganskoj ishrani, kao izvor proteina, predstavljaju mahu­narke, značajna zamjena za proteine su i soja, tofu i drugi proizvodi soje, ali i pečurke.

Da bi se organizam obskrbio esencijalnim aminokisjelinama, jako je važno komibinovati hranu koja je bogat izvor ugljenih hidrata, sa onom hranom koja je izvor proteina.

Gotovo sve namirnice, ako izuzmemo alkohol, šećer i masti, daju bar nešto od proteina. Veganski izvori proteina su: sočivo, naut, tofu, grašak, kikiriki puter, sojino mlijeko, bademi, spanać, pirinač, hjleb od prekrupe, krompir, brokoli, kelj …

Veganska ishrana je bazirana na maloj koncentraciji masnoća i holesterola. Tako, konzumiranjem Veganske ishrane smanjuje se rizik od glavnih hroničnih bolesti, kao što su bolesti srca i tumori. Masnoće u hrani, koje bi trebalo koristiti štedlji­vo, uključuju ulja, margarin, orahe, ulja od sjemenki, avokado i kokos ulja.

Ono po čemu je specifična veganska ishrana je odustvo vitamina D. Obzirom da se ovaj vitamin priprodno proizvodi u tijelu, nakon izlaganja sunčevim zracima, upravo se ovaj vid nadoknade i savjetuje. Postoje određene vrste obogaćene hrane vitaminom D, kao što je obogaćen sok od pomorandže i obogaćeno sojino mlijeko i pirinčano mlijeko.

Kako je značajn akcenat stavljen na odsustvo mlijeka i mliječnih proizvoda, veganska ishrana može da uslovi gubitak kalcijuma. Kako je kalcijum neophodan za razvoj koštanog sistema, veoma je važno potencirati ishranu obogaćenu kalcijumom. Ovaj mineral se nalazi u tamno zelenom povrću, sojinom mlijeku, tofu, soku od pomorandže, kelju, bademima, u komerci­jalnom soja jogurtu, a svakako se može nadoknaditi i unosom suplemenata. Preporučeni dnevni unos za odrasle je 1000mg/dan.