[heading size=”6″]ULOGA ZAVODA KAO SASTAVNOG DIJELA SEKTORA ZA VANREDNE SITUACIJE VLADE CRNE GORE U MASOVNIM NESREĆAMA, KATASTROFAMA I KRIZAMA[/heading]
Zavod za hitnu medicinsku pomoć formiran je jula 2008. godine, od strane Vlade Crne Gore, na osnovu Zakona 0 hitnoj medicinskoj pomoći. Njegova registracija i početak djelovanja datiraju od februara 2010. godine. Zavod će imati 160 urgentnih terenskih medicinskih timova koji djeluju na čitavoj teritoriji Crne Gore, sa posebnim akcentom na zdravstvenom obezbjeđenju važnih magistralnih pravaca i turističkih destinacija u Crnoj Gori, kako na primorju, tako i u planinskim predjelima. Usluge ove ustanove dostupne su 24 časa dnevno, svakoga dana u godini. Urgentni medicinski timovi sastavljeni su od edukovanog medicinskog osoblja koje na raspolaganju ima opremljena vozila (Reanimobile). Tim u reanimobilu čine doktor i dva medicinska tehničara od kojih je jedan vozač. Terenska koordinacija vrši se preko Dispečerske službe Zavoda, koji je dio jedinstvenog sistema upravljanja (112), pri Sektoru za vanredne situacije Vlade Crne Gore.
U masovnim nesrećama, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore ima prvu i najvažniju ulogu u okviru zdravstvenog sistema i on preuzima zadatak da na licu mjesta usmjerava primarni odgovor zdravstvene službe. U slučaju masovne nesreće, hitne službe, koje su zbog prirode posla u stanju stalne pripravnosti (Policija, vatrogasne službe, Hitna medicinska pomoć, Vojska i druge), u mogućnosti su da prve reaguju na poziv za mobilizaciju dobijen od strane dispečera (112), Sektora za vanredne situacije Vlade Crne Gore.
Najvažnije aktivnosti za zajedničko djelovanje u masovnim nesrećama su: pristup i procjena, prevencija, zbrinjavanje i oporavak povrijeđenih. U masovnim nesrećama, Zavod za hitnu medicinsku pomoć mijenja svoj svakodnevni način rada – umjesto da se, u cilju spašavanja života, pruža što je moguće više brige pojedinom pacijentu, sada se pruža što je moguće više brige većem broju pacijenata. Po izbijanju incidenta, Zavod se, prvi od svih zdravstvenih službi, pojavljuje na mjestu nesreće, vrši trijažu, određuje prioritet izvlačenja (prema težini povreda i ugroženosti osnovnih životnih funkcija), u saradnji sa drugim spasiocima priprema žrtve i učestvuje u njihovom izvlačenju, vrši energičan, optimalan medicinski tretman, određuje prioritet, način, vrstu, sredstvo i destinaciju transporta povrijeđenih. Brz, efikasan, pravovremeni i organizovani odgovor preduslov je za smanjenje mortaliteta i morbiditeta u masovnim nesrećama.
U toku prošlogodišnjih poplava, ekipe Zavoda za hitnu medicinsku pomoć učestvovale su u radu na ugroženim područjima u Andrijevici, Plavu, Zeti i Ulcinju. Zavod ima tri glavne funkcije koje se obavljaju na licu mjesta:
-TRIJAŽA
-TRETMAN
-TRANSPORT.
Glavna mjesta tokom zbrinjavanja su:
-Mjesto nesreće, poginuli, nepokretni i pokretni
-Sabirno mjesto, apsolutno urgentni, relativno urgentni i lakše povrijeđeni. Svi se transportuju po redovima hitnosti
-Mjesto za poginule
-Mjesto za nepovrijeđene koji idu u prihvatilište
-Mjesto za vozila Hitne medicinske pomoći, odakle se vrši transport za bolnicu.
Veliko iskustvo u organizovanom zajedničkom pružanju hitne medicinske pomoći, hitne službe Crne Gore stekle su, nažalost, u teškoj željezničkoj nesreći kod Bioča, kada je voz iskočio iz šina. Službe hitne pomoći su, ukazavši hitnu medicinsku pomoć u saradnji sa svim drugim službama, izvršile transport više od 180 povrijeđenih do bolnice, a na licu mjesta život je izgubilo više od 40 osoba. Tom prilikom se pokazalo da je veoma važno vršiti planiranje, trening i uvježbavanje svake službe pojedinačno, a onda slijedi zajednički trening i uvezivanje svih službi u jedinstven sistem komandovanja (Sektor za vanredne situacije), čime se postižu značajni rezultati u smanjivanju broja žrtava i stope invaliditeta pri ovakvim akcidentima.
U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore sprovodi se kontinuirana edukacija osoblja iz oblasti urgentne medicine. U avgustu prošle godine više doktora i tehničara edukovano je od strane profesora sa Kolumbija univerziteta iz Njujorka. U toku prošle godine i ove godine naši doktori su bili na obuci za vanredne situacije u Danilovgradu, koju je sproveo Inženjerski armijski korpus SAD-a. U junu 2010. doktori Zavoda bili su na obuci u Agenciji za vanredne situacije u državi Mejn (SAD). Ekipe Zavoda su učestvovale u uspješno izvedenoj zajedničkoj v’ežbi „Montenegro MEDCEUR 2010″.
Ponosni smo što smo dio ove impozantne organizacije koja brine o životima i zdravlju ljudi.
Direktor dr Saša Stefanović
Dodajte komentar