Alkohol i marihuana su uglavnom prva sredstva sa kojima osoba eksperimentiše u traženju sebe i oblika zadovoljenja svojih potreba. Iskustva sa marihuanom i zaključak da se vještačkim putem može uticati na svoju svijest i emocije, stvaraju želju kod predisponiranih osoba da nastave eksperiment sa snažnijim sredstvima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svaki peti uživalac marihuane kasnije prelazi na hemijski potentnije i opasnije psihoaktivne supstance. Mladi ste i pred Vama je put koji će Vas odvesti do spoznaje ko ste, šta ste, kakvi ste i kojoj grupi pripadate.
Želim Vam da budete među ona četiri uživaoca marihuane koji su poslije kratkotrajnog eksperimentisanja sebe našli u nauci, književnosti, sportu, porodičnom životu…
Odluka je, još uvijek, samo na Vama.
Osobu pod djelovanjem marihuane nije teško prepoznati. Oči su karakteristično crvene, a kapci lako otečeni. Usta su suva i ljepljiva. Narkoman zato pravi neobične grimase ustima kako bi se oslobodio neprijatne suvoće i pri tome oblizuje usne. Na licu se ogleda karakterističan osmijeh, koji je izazvan grčem mimične muskulature.doživljavaju snažno izraženo osjećanje kontakta sa onima sa kojima puše. Često su ubijeđeni da mogu da pogode misli svoga sagovornika ili da mogu da projektuju svoje misli u drugu ličnost, tako da ih ova doživljava kao svoje.
Veće doze marihuane izazivaju ozbiljne promjene u emocionalnoj sferi, otupljenje pažnje, dekoncentraciju, cijepanje misaonog sadržaja u besmislene fragmente, oštećenje pamćenja, kako cjelovitosti doživljaja tako i vremenskog slijeda pojedinih sekvenci. Uz sve to javlja se i pogrešan i nekritičan uvid u sopstveno stanje i trenutne sposobnosti. Veće doze mogu da izazovu halucinacije i osjećaj straha. Mogu se javiti sumanute ideje proganjanja a narkomanove reakcije na ove osjećaje mogu biti opasne po okolinu.
Kod dugogdišnje upotrebe postepeno se razvija psihička zavisnost na marihuanu nazvana „amotivacioni sindrom”. Ovakva osoba gubi interesovanje za svoje ranije aktivnosti, postaje bezvoljna i apatična, gubi spontanost i inicijativu. Veći dio vremena provodi u stanju polusna, emocionalno je tupa, a najveća želja joj je da je svi ostave na miru. Osoba je nesposobna da se koncentriše i ispoljava ozbiljna moralna, socijalna i lična oštećenja.
Osobu pod djelovanjem marihuane nije teško prepoznati. Oči su karakteristično crvene, a kapci lako otečeni. Usta su suva i ljepljiva. Narkoman zato pravi neobične grimase ustima kako bi se oslobodio neprijatne suvoće i pri tome oblizuje usne. Na licu se ogleda karakterističan osmijeh, koji je izazvan grčem mimične muskulature.
Mnogi stručnjaci tvrde da umjereno uživanje marihuane ne izaziva neželjene promjene u organizmu, niti stvaranje fizičke zavisnosti. Propagatori ideje o legalizaciji marihuana tvrde da je ova droga mnogo manje štetna po zdravlje od alkohola. Od alkohola se umire, a od marihuane još niko nije umro. To jeste donekle tačno jer fizičko da, niko nije umro, ali marihuana osiromašuje i postepeno ubija duševne sposobnosti čovjeka, svodeći ga u finalnoj fazi na nivo fiziološkog vegetiranja, na biljku. Dakle, opasnost od ove droge ne treba posmatrati isključivo kroz njene farmakološke efekte na tjelesne organe, koji su zanemarljivi. Opasnost od marihuane nalazi se u njenim efektima na ličnost uživaoca i u promjenama u sferi očiglednog ponašanja.
U sljedećem broju:
Klinička slika zloupotreba amfetamina i psihodeličnih supstanci
Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja
Add comment