Osoba koja nije fizički aktivna ima 20-30 % veći rizik od smrtnog ishoda
Dr Amra Kazazović, specijalizant higijene
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Fizička aktivnost je nesporan faktor prevencije i poboljšanja zdravlja. Klinički je dokazano da njeno redovno upražnjavanje doprinosi smanjenju rizika za nastanak najmanje 25 vrsta bolesti i stanja, smanjenju ali i održavanju tjelesne mase, izgradnji i očuvanju mišića, kostiju i zglobova. Nikako ne smijemo zaboraviti ni da pacijenti često svjedoče da im je fizička aktivnost i te kako pomogla da smanje osjećaj depresije i anksioznosti.
Redovna fizička aktivnost:
- Smanjuje rizik: za nastanak i smrtnost od koronarne bolesti, moždanog udara, nastanak reinfarkta, hipertenzije, dijabetesa melitusa tipa 2, za nastanak karcinoma debelog crijeva i dojke
- Snižava ukupni holesterol i trigliceride, povećava HDL, pomaže u snižavanju već nastale hipertenzije
- Doprinosi smanjenju i održavanju tjelesne mase, izgradnji i očuvanju mišića, kostiju i zglobova, smanjenju osjećaja depresije i anksioznosti.
Fizička neaktivnost podrazumijeva neuključivanje u bilo koji vid aktivnosti, osim nekih osnovnih radnih i dnevnih obaveza. Dokazano je da osoba koja nije fizički aktivna ima 20-30 % veći rizik od smrtnog ishoda. Istraživanje iz 2016. god. pokazalo je da čak 81 % adolescenata nije dovoljno aktivno, što je veoma poražavajuće.
Do čega zapravo dovodi fizička neaktivnost? Ovakav vid ponašanja u najmlađem životnom dobu predstavlja propuštenu priliku da mladi steknu navike, disciplinu, da očuvaju i unaprijede svoje zdravlje. To dalje dovodi do porasta morbiditeta i mortaliteta usljed hroničnih nezaraznih bolesti. Sve to i te kako opterećuje zdravstveni sistem i uopšte ekonomiju.
Stvaranje navike redovne fizičke aktivnosti treba početi što prije, naravno, ali nije kasno početi ni čak u odmaklim godinama. I te kako može i tada da se počne.
Bavljenje fizičkom aktivnošću bitno je i zbog sticanja zdravih navika, disipline, sprečavanja lošeg stava tijela i, ono što je danas posebno važno, prevencije gojaznosti.
Poželjno je da se fizička aktivnost upražnjava redovno i u toku dana. Individualni program vježbanja osmišljava se u odnosu na svaku osobu jer ne postoji mogućnost da se svi bavimo istom aktivnošću, istim intenzitetom. Cilj takvog postupka je da srčana radnja bude 60-90 % od maksimalne. Treba uzeti u obzir još 4 komponente: vrsta fizičke aktivnosti, trajanje, učestalost i intenzitet.
Potencijalni rizik mogu nositi intenzitet i trajanje vježbanja. O tome treba posebno voditi računa. U okviru programa vježbanja sprovode se aerobna aktivnost i vježbe snage, i obje su podjednako važne. Aerobna aktivnost usmjerena je na sprečavanje pogoršanja kardiorespiratorne sposobnosti, a vježbe snage su važne ne samo zbog pogoršanja mišićne mase, već i zbog očuvanja koštane gustine.
Šta preporučujemo ?
Preporuke za vježbanje predviđaju da na sedmičnom nivou treba realizovati bar 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti i 75 do 150 minuta intenzivnih fizičkih vježbi. Bar dva dana u toku sedmice treba sprovoditi vježbe snage. Djeca treba svakog dana da budu aktivna bar 60 minuta i bar tri dana sedmično da vrše intenzivne fizičke aktivnosti i da, takođe, bude uključene vježbe snage.
Osobe starije od 65 godina takođe treba da redovno vježbaju: bar 150-300 minuta tokom sedmice i vježbe snage dva puta. Njima se savjetuje i da, dodatno, tri dana sedmično vrše vježbe koordinacije i balansa, kako bi se spriječile povrede i padovi. Trudnice i dojilje, naravno, treba da budu aktivne. Ukoliko su se prije trudnoće bavile fizičkom aktivnošću, naravno da treba to i da nastave.
U cilju povećanja fizičke aktivnosti, i te kako su važne kolektivne mjere i edukacija. S tim u vezi osmišljavaju se razni planovi i intervencije, a mi kao zdravstveni radnici moramo biti primjer drugim ljudima jer se pacijenti i te kako ugledaju na nas.
| Aktivnost | Potrošnja energije u kcal/kg/h |
| Spavanje | 0,93 |
| Sjedenje | 1,04 |
| Hodanje 3 km/h | 2,5 |
| Stav mirno | 1,2 |
| Gimnastika | 3,0 |
| Plivanje 16 m/min | 3,0 |
| Vožnja bicikla 9 km/h | 3,5 |
| Trčanje 12 km/h | 10,0 |
| Plivanje 50 m/min | 11,0 |
| Trčanje 300 m/min | 15,0 |



