Dr Biljana Ivelja, pedijatar
Dom zdravlja, Cetinje
Probiotici su u posljednje dvije decenije predmet mnogih naučnih istraživanja što navodi da se od njih u budućnosti očekuju mnogi benefiti. Danas je u upotrebi sve više korišćenje probiotika kod djece i odraslih, pri čemu je od velikog značaja poznavanje vrste, roda, soja i količine probiotika, kao i oboljenja gdje oni mogu ostvariti povoljan učinak. Međutim, često je izbor probiotika prepušten pacijentu.
- Prebiotici su teško svarljivi ugljeni hidrati koji predstavljaju nutrijente za korisne bakterije, stimulišući tako probiotsku aktivnost u digestivnom traktu,
- Simbiotici su proizvodi koji sadrže i probiotike i prebiotike.
Iako probiotici generalno imaju dobar sigurnosni profil, u svijetlu nadolazećih dokaza treba uzeti u obzir da su u liječenju određenih zdravstvenih stanja ili simptoma pojedinih bolesti različiti sojevi pokazali različite učinke, zbog čega je neophodno da zdrastveni radnici slijede preporuke o korištenju probiotika temeljene na dokazanom učinku specifičnog soja u istraživanjima na ljudima.
Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura je prihvaćena u naučnoj zajednici. Brojna istraživanja koja su u međuvremenu sprovedena pokazala su da probiotici mogu da djeluju višestruko, prvo na sam uzrok bolesti, kao veoma korisna pomoćna terapija, i na kraju kao dobra preventiva bolesti.
Dosadašnja naučna istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu crijevnu floru, međutim, kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotske bakterije se tokom izvjesnog vremena zamjenjuju prirodnom crijevnom florom.
Gastrointestinalni sastav predstavlja složeni ekosastav u kojem je uspostavljena ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi: Bifidobacterium, Clostridium, Fusobacterium, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne flore čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, i Bacillus. Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba sa izuzetkom Psedomonasa, koji je prisutan u vrlo maloj količini.
Crijevna mikroflora je važna za razvoj normalne crijevne morfologije, sazrijevanje imunološkog sastava, održavanje urođenog i imunološki posredovanog imunog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, odbranu od alergena, pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.
Većina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar.
Većina komercijalnih probiotskih proizvoda dobijena je iz hrane, najčeće mliječnih proizvoda, uključujući sojeve bakterija mliječne kiseline Lactobacillus i Bifidobacterium.
Probitici se danas na tržištu nalaze u različitim oblicima, ali da bi neka bakterija imala probiotski učinak mora zadovoljiti neke osnovne preduslove:
- Biti jasno identifikovana
- Sigurna za uzimanje
- Imati sposobnost prianjanja i kolonizacije za sluznicu GIT-a
- Imati sposobnost preživljavanja u kisjeloj sredini želuca, žuči i duodenuma
- Ostati stabilna pri skladištenju.
Crijevna mikroflora dojenčadi i djece
Crijeva novorođenčeta su sterilna, počinje se formirati vrlo brzo nakon rođenja, (vaginalni porođaj ili carski rez) a značajno zavisi i od genetskih faktora, majčine flore, uticaja okoline, bakterijske flore kože medicinskog osoblja i okoline, starosne dobi novorođenčeta. Kod djece koja su dojena majčinim mlijekom prevladavaju korisne bifidobakterije, dok je mikroflora djece hranjene adaptiranim mliječnim formulama kompleksnija i ima značajno manje bifidobakterija. Zbog toga djeca koja nisu dojena mogu biti sklonija infekcijama, kao i povećanom riziku od alergija. Uvođenjem novih namirnica u ishranu dojenčeta crijevna mikroflora se počinje značajno mijenjati i sve više nalikovati na mikrofloru odraslih osoba. U vrijeme dohrane postotak bifidobakterija se smanjuje, a manje korisne bakterije koloniziraju crijeva, što predstavlja kritičnu fazu u formiranju adekvatne crijevne mikroflore.
Kao jedini način da se produži dominacija bifidobakterija u crijevima je nastavak dojenja uz dohranu. Nakon prve godine postotak dojene djece je vrlo mali, pa se preporučuje dodatno obogaćivanje hrane provjerenim, sigurnim i aktivnim probiotskim sojevima. Crijevna mikroflora djece nakon druge godine života istovjetna je crijevnoj flori odraslih.
Probiotici za djecu – pregled novih studija
Brojna su naučna istraživanja. Revizija do sada sprovedenih studija pokazala je da postoje i neke dokazane indikacije za uzimanje probiotika, npr. kod akutne dijareje, prevencije dijareje izazvane antibioticima nekrotizirajućeg enterokolitisa, infantilnih kolika, prevencije infekcija respiratornog sastava, kao i nozokomijalnih infekcija.
Pokazalo se da učinak zavisi od doze (posebno o uticaju na trajanje dijareje) kao i o vrsti soja koji se koristi.
ESPGHAN-ova radna grupa za probiotike i prebiotike u 2014. god izdala je preporuke:
- za korištenje probiotika LGG i S. boulardiiu liječenju akutnog infektivnog proliva djece, uz rehidraciju;
- Prema posljednjim smjernicama Yale/Harvard radne grupe za probiotike iz 2015. godine,
potvrđena je preporuka i dokazana je učinkovitost LGG-a i B. lactis u prevenciji i liječenju
atopijskog ekcema kod djece alergične na kravlje mlijeko;
- Potvrđena je djelotvornost probiotika u prevenciji nastanka dijareja poveznih s antibioticima, pa se prema Cochranovoj meta analizi iz 2007. godine svoj djeci koja se liječe antibioticima preporučuje 2-4 nedjeljebuzimanja probiotika LGG i S. boulardi.
Add comment