Oralna rehidracija – ključ tretmana akutne dijareje

0
217

Dr Dušanka Novosel, pedijatar gastroenterolog

Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

 

Oralna rehidracija predstavlja jedan  od velikih iskoraka u medicini 20. vijeka i istinski je donijela revoluciju u tretmanu dijareje kod djece svih uzrasta.

Kod koga se sprovodi oralna rehidracija?

Osim u tretmanu dehidracije (gubitka tečnosti) usljed povraćanja i proljevastih stolica oralna rehidracija se  koristi i u svim stanjima, infekcijama praćenim visokom temperaturom i/ili smanjenom željom za uzimanjem  tečnosti i hrane.

Prednosti oralne rehidratacione terapije su što se može započeti u ranoj fazi bolesti u kućnim uslovima, na taj način sprečavajući pojavu  težeg oblika dehidracije, smanjujući potrebu za  bolničkim liječenjem. Svakako treba biti oprezan, kod kuće se rehidriraju djeca kod koje su tek počele tegobe (1-2 dana trajanja), imaju do 5 stolica dnevno, ukoliko je bilo prisutno povraćanje je prestalo, ne odbijaju hranu i tečnost, mokre uredno  i uobičajene su aktivnosti. Oralna rehidracija se takođe  primjenjuje kod  djece  kod kojih tegobe duže traju i intezivnije su, ali  su pregledana u ambulanti i nisu pokazivala kliničke i/ili laboratorijske znakove dehidracije, kao i  kod djece koja su liječena intravenskom nadoknadom tečnosti dok se nije korigovala dehidracija, pa zatim otpuštena na kućno liječenje.

Pored same rehidracije u kućnim uslovima bebama se savjetuje nastavak dojenja, kod beba na formuli bez razblažavanja iste i eventualno korišćenje formule bez laktoze. Starijoj djeci se takođe savjetuje rana realimentacija.

Kako se sprovodi oralna rehidracija?

Oralnu rehidraciju treba započeti malom  kašičicom (5 ml) na svakih 5 minuta. Ukoliko nakon nekoliko ponovljenih doza rastvora za rehidraciju dijete dobro toleriše oralni unos, količina se može povećati i  do 10-15 ml, najbolje je djetetu nuditi da pije često po malo sve dok toleriše isto. Kao orijentacioni vodič može poslužiti i pravilo da nakon svake vodene stolice djetetu do 2 godine uzrasta treba nadoknaditi 50-100 ml elektrolitnog rastvora za 30-60 minuta,  a djeci preko 2 godine uzrasta 100-200 ml rastvora za 30 minuta. Djeci starijoj od 10 godina nuditi onoliko rastvora koliko oni žele.

Kod djeteta koje uporno povraća bez dijareje, može doći do nakupljanja ketona u tijelu, oni izazivaju mučninu, čime se još više produbljuje negativna energetski bilans. Unošenjem glukoze može se spriječiti dalje stvaranje ketona, a hidracijom povećati njihova eliminacija urinom. S obzirom na mučnine, želudac podnosi vrlo mali volumen unesenog sadržaja, stoga se može savjetovati  davanje koncentrisanog slatkog zalogaja (kockice šećera ili čokolade) i kontinuirano male volumene ORS-a (5ml na svakih 5 minuta). Dijete mora mirovati, jer svako pokretanje može provocirati refleks povraćanja. Kako bi se spriječilo da se unosom tečnosti izazove ponovno povraćanje već nadraženog stomačića, potrebno je sačekati 20  minuta nakon samog akta povraćanja, pa opet dati 5 ml.

Čime se sprovodi oralna rehidracija?

Rastvori za oralnu rehidraciju  (ORS) predstavljaju balansiranu mješavinu šećera i elektrolita koji  putem Na+/glukoza kotransportera  (SGLT1) smještenih na apikalnoj membrani epitelnih ćelija enterocita stimulišu  apsorpciju tečnosti u crijevima uprkos dijareji. Prva ovakva mješavina je bila preporučena od strane UNICEF-a i SZO u cilju liječenja kolerične dijareje u nerazvijenim zemljama i u svom sastavu je sadržala veću količinu soli. Osim neadekvatnog ukusa, nije bila efikasna  i mogla je izazvati povećanu koncentraciju Na u krvi i opteretiti bubrege djece manjeg uzrasta. Evropsko udruženje pedijatrijskih gatroenterologa i hepatologa (ESPGHAN)  preporučuje rastvor koji sadrži 60 mEq/L Na+ za tretman prevencije dehidracije kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju. Taj tkz. hiposomolarni ORS se posljednjih desetak godina preporučuje u skoro svim zvaničnim vodičima. Treba napomenuti da se kućni pripravci   za rehidraciju (pirinčana  sluz, supa od šargarepe) smatraju neprikladnim zbog nepoznatog sastava elektrolita i ne mogu biti zamjena za rehidraciju sa ORS-om. Roditelji moraju biti posebno podučeni da ne daju isključivo samo  te pripravke, a posebno ne čistu vodu zbog rizika nastanka hiponatrijemije. Pirinčana sluz može se savjetovati kao dodatak u ishrani, dodatak uz hipoosmolarne rastvore, ili baza sa kojom će se praviti mliječna formula beba.

Buduće direkcije

Glavni nedostatak ORS rastvora je njihov slankast ukus zbog čega ga djeca nerado piju ili odbijaju u potpunosti. Intervencija obogaćivanja ukusa različitim aromama (voćni ukusi, rogač, med)  u cilju prevazilaženja ovog problema za sada nije dovela do velikih pomaka. Rashladjivanje ORS rastvora u frižideru se može savjetovati u cilju  smanjenja bljutavosti i boljeg prihvatanja. Napori da se prevaziđe ovaj problem i dalje se nastavljaju.

ESPGHAN savjetuje upotrebu probiotskih sojeva Saccharomyces boulardii, Lactobacillus rhamnosus GG(LGG), L. reuteri DSM 17938 uz ORS rastvore, jer se pokazalo da smanjuju ukupno trajanje i ozbiljnost dijareje kod djece sa akutnim gastroenterokolitisom. Dodatak  savjetovanih sojeva probiotika u samom  sastavu ORS rastvora predstavlja još jednu stepenicu više ka lakšem i efikasnijem tretmanu akutne dijareje.