Značaj i upotreba probiotika kod djece

0
330

Dr Biljana Ivelja, pedijatar

Dom zdravlja, Cetinje

 

Probiotici  su  u posljednje dvije decenije  predmet mnogih naučnih istraživanja što navodi  da se od njih u budućnosti očekuju mnogi benefiti. Danas je  u upotrebi sve  više  korišćenje  probiotika   kod  djece i odraslih,  pri čemu  je od velikog  značaja poznavanje  vrste, roda, soja  i količine probiotika, kao i oboljenja gdje oni mogu ostvariti povoljan  učinak. Međutim, često  je izbor probiotika prepušten pacijentu.

  • Prebiotici su teško svarljivi ugljeni hidrati koji predstavljaju nutrijente za korisne bakterije, stimulišući tako probiotsku aktivnost u digestivnom traktu,
  • Simbiotici su proizvodi koji sadrže i probiotike i prebiotike.

Iako probiotici generalno imaju dobar sigurnosni profil, u svijetlu nadolazećih dokaza  treba uzeti u obzir da su  u liječenju  određenih zdravstvenih stanja ili simptoma pojedinih  bolesti  različiti  sojevi  pokazali  različite učinke, zbog čega je  neophodno da zdrastveni radnici slijede  preporuke o korištenju probiotika temeljene na dokazanom učinku specifičnog soja u istraživanjima na ljudima.

Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a  takva nomenklatura je prihvaćena u naučnoj zajednici. Brojna istraživanja koja su u međuvremenu sprovedena pokazala su da probiotici mogu da djeluju višestruko, prvo na sam uzrok bolesti, kao veoma korisna pomoćna terapija, i na kraju kao dobra preventiva bolesti.

Dosadašnja naučna istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu crijevnu floru, međutim, kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotske   bakterije se tokom izvjesnog vremena   zamjenjuju prirodnom  crijevnom florom.

Gastrointestinalni sastav predstavlja složeni ekosastav u kojem je uspostavljena  ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi: Bifidobacterium, Clostridium, Fusobacterium, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne flore čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, i Bacillus. Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba sa izuzetkom Psedomonasa, koji je prisutan u vrlo maloj količini.

Crijevna mikroflora je važna za razvoj normalne crijevne morfologije, sazrijevanje imunološkog sastava, održavanje urođenog  i imunološki posredovanog imunog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, odbranu od alergena, pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Većina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar.

Većina komercijalnih probiotskih proizvoda dobijena je iz hrane, najčeće mliječnih proizvoda, uključujući sojeve bakterija mliječne kiseline Lactobacillus i Bifidobacterium.

Probitici se danas na tržištu nalaze u različitim oblicima, ali  da bi neka bakterija imala probiotski učinak mora zadovoljiti neke osnovne preduslove:

  • Biti jasno identifikovana
  • Sigurna za uzimanje
  • Imati sposobnost prianjanja i kolonizacije za sluznicu GIT-a
  • Imati sposobnost preživljavanja u kisjeloj sredini želuca, žuči i duodenuma
  • Ostati stabilna pri skladištenju.

Crijevna mikroflora dojenčadi i djece

Crijeva novorođenčeta su sterilna, počinje se formirati vrlo brzo nakon rođenja, (vaginalni porođaj ili carski rez)  a značajno  zavisi i od genetskih faktora, majčine flore, uticaja okoline, bakterijske  flore kože medicinskog osoblja i okoline, starosne dobi novorođenčeta. Kod djece koja su dojena majčinim mlijekom prevladavaju korisne bifidobakterije, dok je mikroflora djece hranjene adaptiranim mliječnim formulama  kompleksnija i ima značajno manje bifidobakterija. Zbog toga  djeca koja nisu dojena mogu biti sklonija infekcijama, kao i  povećanom riziku od alergija. Uvođenjem novih namirnica u ishranu dojenčeta crijevna mikroflora se počinje značajno mijenjati i sve više nalikovati na mikrofloru odraslih osoba. U vrijeme dohrane postotak bifidobakterija se smanjuje, a manje korisne bakterije koloniziraju crijeva, što predstavlja  kritičnu fazu  u formiranju  adekvatne crijevne mikroflore.

Kao jedini način da se produži dominacija bifidobakterija u crijevima je nastavak dojenja uz dohranu. Nakon prve godine postotak dojene djece je vrlo mali, pa se preporučuje dodatno obogaćivanje hrane provjerenim, sigurnim  i aktivnim probiotskim sojevima. Crijevna mikroflora  djece  nakon druge godine života istovjetna je crijevnoj  flori odraslih.

Probiotici za djecu – pregled novih studija

Brojna su naučna istraživanja. Revizija do sada sprovedenih studija pokazala je da postoje i neke dokazane indikacije za uzimanje probiotika, npr.  kod akutne dijareje, prevencije dijareje izazvane antibioticima nekrotizirajućeg enterokolitisa, infantilnih kolika, prevencije infekcija respiratornog sastava, kao i nozokomijalnih infekcija.

Pokazalo se da učinak zavisi od doze (posebno o uticaju na trajanje dijareje) kao i o vrsti soja koji se koristi.

ESPGHAN-ova radna grupa za probiotike i prebiotike u 2014. god izdala je preporuke:

  • za korištenje probiotika LGG i S. boulardiiu liječenju akutnog infektivnog proliva djece, uz rehidraciju;
  • Prema posljednjim smjernicama Yale/Harvard radne grupe za probiotike iz 2015. godine,

potvrđena je preporuka i dokazana je učinkovitost LGG-a i B. lactis u prevenciji i liječenju

atopijskog ekcema kod djece alergične na kravlje mlijeko;

  • Potvrđena je djelotvornost probiotika u prevenciji nastanka dijareja poveznih s antibioticima, pa se prema Cochranovoj meta analizi iz 2007. godine svoj djeci koja se liječe antibioticima preporučuje 2-4 nedjeljebuzimanja probiotika LGG i S. boulardi.