Znamo li dovoljno o seboroičnom dermatitisu?

0
106

Kraj 2019. obilježen stručnim skupom i bazarom u cilju edukacije populacije o seboroičnom dermatitisu

 

 Kompanija NetPharm, generalni uvoznik i distributer francuske dermokozmetike kompanije „Piere Fabre”, kraj 2019. obilježila je organizujući stručni skup o seboroičnom dermatitisu. Dobrodošlicu na ovaj skup je 26.12. u podgoričkom hotelu „Centre Ville” poželjela dr pharm. Vladana Raković. Njoj je pripala i čast da zvanično otvori prvi NetPharm božićni bazar.

Ocjenjujući da je 2019. bila veoma uspješna za ovu kompaniju, dr Raković je pozvala prisutne da daju doprinos da se kroz razgovor zaokruži priča o preparatima koji su obilježili godinu koja je za nama, ali i o novim preparatima koji su prvi put uvezeni tokom 2019. godine. Ona je najavila i nove NetPharm-ove kampanje za 2020.

Seboroični dermatitis kao stručna tema

Centralna tema stručnog dijela NetPharm-ovog skupa bio je seboroični dermatitis. Dr sci. med. Snežana Vukadinović, sa Kliničkog centrau Podgorici, i dr pharm. Vladana Raković, predstavnica NetPharm-a i stručna saradnica brenda Ducray, prezentovale su ovom prilikom nekoliko važnih aspekata ovog oboljenja. Bilo je riječi o kliničkoj slici seboroičnog dermatitisa sa prevalencom, njegovoj fiziopatologiji i etiopatogenezi, tretmanima u liječenju, a naglašen je i značaj djelotvornih aktivnih principa kao inovativnom terapijskom rješenju.

Šta je seboroični dermatitis?

Seboroični dermatitis je, kako je objašnjeno na NetPharm-ovom stručnom skupu, česta, hronična ili subakutna dermatoza koja se karakteriše zapaljenjem kože seboroičnih regija. U pitanju je benigna upalna kožna bolest čiji hronični ili ponavljajući razvoj može značajno da utiče na kvalitet života.

Bolest ima specifičnu kliničku sliku za koju je karakteristično da se selektivno ispoljava u predjelu glave, središnjem dijelu lica ili centralnom dijelu tijela – obično na grudnom košu. Riječ je o oblastima bogatim žlijezdama koje luče sebum. Kod djece su uočljive žute pjege na poglavini, obično u vidu lezija koje su benigne i bezbolne, ali neprijatnog izgleda. Početne lezije, kako je objašnjeno, obično su smještene u predjelu oboda čeonog dijela tjemena, u vidu debelih naslaga masnih žućkastih skvama.

Hronični inflamatorni dermatitis odraslih lokalizuje se u predjelu vlasišta, lica i grudnog koša. Kliničku sliku karakteriše kombinacija svraba, eritema i deskvamacije kože (ljuspice, perut). U 95% slučajeva javlja se u području vlasišta, kod 60% slučajeva on je prisutan i u regiji lica (linija kose, nazolabijalne brazde, glabele, obrve), a u 30% slučajeva uočljiv je i u centralnom predjelu trupa.

Seboroični dermatitis kod odraslih ima, kako je ovom prilikom objašnjeno, nepredvidljivu prognozu. Često je hroničan ili rekurentan. Kao komplikacije bolesti mogu se razviti i gnojne infekcije, a većina pacijenata žali se na pruritus različitog intenziteta.

U vezi sa učestalošću obolijevanja valja znati da kod novorođenčadi nastaje tokom prva tri mjeseca života sa prevalencom koja opada i postaje zanemarljiva nakon tri godine (potvrđeno jednom australijskom studijom: 71% djece do 3. mjeseca, 1% nakon 3. godine). Hronični oblik bolesti pogađa 3-5% populacije odraslih, a njegova prevalenca je veća kod imunodepresivnih i imunodeficijentnih pacijenata.

 

Kako nastaje ?

Fiziopatologija i etiopatogeneza seboroičnog dermatitisa, po objašnjenju sa ovog skupa,  do danas nijesu u potpunosti razjašnjene. Uz podijeljena mišljenja specijalista da su za nastanak ovog oboljenja presudni genetska predispozicija, već postojeće prisustvo seboreje, inflamacija, klimatski, prehrambeni i ostali spoljašnji faktori, najnovija teorija ukazuje na promijenjen imunološki odgovor usljed prisustva Malassezia gljivica. U pitanju su saprofiti koji su prirodno prisutni u kožnoj flori svih pojedinaca ali mogu postati patogeni i svojom proliferacijom izazvati zapaljenje, te biti uključene u brojne bolesti: pitiriasis versicolor, pitirosporum folikulitis, neonatalni Malassezia furfur pustuloza, atopijski dermatitis glave i vrata i sl.

Za fiziologiju ove bolesti karakteristična je veoma niska prevalenca prije puberteta (isključujući neonatalni period), kao i veća učestalost kod muškaraca. Dokazano je da sebum igra značajnu ulogu u njenom razvoju. U specifične faktore nastanka mogu se svrstati: topla i vlažna klima, prekomjerno izlaganje suncu, nošenje određene opreme (npr. profesionalne maske), Parkinsonova bolest, sringomijelija, poliomijelitis, kvadriplegija, a bolest se češće javlja kod alkoholičara, posebno kod onih sa pridruženim slučajevima pankreatitisa i deficitom antioksidanata. Bolest može nastati i kao kontraindikacija upotrebe pojedinih vrsta ljekova.

Tretman seboroičnog dermatitisa

Seboroični dermatitis se, za sada, smatra bolešću koja se adekvatnim farmakološkim  tretmanom može držati pod kontrolom, ali ne i trajno izliječiti. Terapijski koncept obuhvata antifungalno, protivupalno i keratolitičko dejstvo. Detaljno prikazujući mehanizme ovog sistema liječenja dr Raković ukazala je i na potrebu za upotrebom posebno prilagođenih dermokozmetičkih proizvoda. Njihova efikasnost, kako je objasnila, zasniva se na aktivnoj fungicidnoj, fungistatičkoj, keratoregulacionoj ili keratolitičkoj ulozi, te umirujućem,  seboregulacionom dejstvu.

Budući da je seboroični dermatitis ponavljajuća hronična bolest, potrebno je održavati liječenje da se spriječi brzo pojavljivanje simptoma nakon intenzivnog liječenja.

Ukazujući na posebna svojstva aktivnih principa terapije, dr Raković je istakla značaj primjene ciklopiroks-olamina, cink pirition i pirokton-olamin jedinjenja. Na ovu bolest, po njenoj preporuci, potrebno je djelovati primjenom tri terapijske linije: simptomatski, tretmanom održavanja i dermokozmetičkim tretmanom.

                                                                                                  Anita Đurović