COVID-19 je imalo više od 600 miliona ljudi (do 13. septembra) u praktično svakom dijelu planete. Ipak, neki su sretnici nekako uspjeli izbjeći virus. Ima tu i zdravstvenih radnika koji su proveli mjesece okruženi zaraženim pacijentima, pa čak i ljudi koji su dijelili krevet s bolesnim partnerom.
Imamo grubu predstavu o tome koliko je ljudi bilo zaraženo koronavirusom putem seroprevalencije antitijela, koja otkriva je li osoba razvila antitijela protiv SARS-CoV-2 uslijed infekcije.
Od 13. sptembra, uzorci uzeti iz komercijalnih laboratorija u SAD-u pokazuju da je najmanje 57,7 posto ljudi bilo zaraženo koronom barem jednom. Za one mlađe od 18 godina, smatra se da je seroprevalencija čak i viša, otprilike oko 79 posto.
Kao prvo, postoji velika vjerovatnost da su ljudi koji vjeruju da nikada nijesu imali covid-19 nesvjesno doživjeli asimptomatsku infekciju. Istraživači misle da je to mnogo češće nego što većina ljudi misli, piše IFL Science. Drugo, u igri bi mogao biti genski činilac. Još od prvih dana pandemije postalo je jasno da COVID-19 neke ljude može učiniti izrazito bolesnima, dok drugi imaju simptome slične gripi, a neki jedva da primjećuju išta. Smatra se da na to utiču različiti razlozi, no ključni činilac je vjerovatno genetika.
Velika međunarodna studija otkrila je 13 mjesta u ljudskom genomu za koja se čini da su povezana s osjetljivošću i ozbiljnošću infekcije koronavirusom. Zanimljivo, takođe su pronašli preklapanja među varijantama koje povećavaju rizik od teškog oblika COVID-19 i drugih bolesti, poput raka pluća i plućnih bolesti.
Još jedno istraživanje pokazalo je da teški COVID vjerovatno ima snažan genski uzrok u gotovo 20 posto slučajeva. Suprotno tome, takođe se sugeriše da ljudi s određenim genom – nazvanim HLA-B*15:0 – imaju znatno veću vjerojatnost da će doživjeti asimptomatsku infekciju koronom. Magazin.hr
Add comment