Zacenjivanje, ili respiratorne afektivne krize, predstavljaju epizode prestanka disanja kod djece, sa mogućim gubitkom svijesti i promjenom tonusa tijela neposredno poslije događaja koji su izazvali jake emocije ili bol. Zacenjivanje se javlja kod oko 5% zdrave djece, podjednako i kod djevojčica i kod dječaka. Najčešće se javlja kod djece starosti od 6 do 18 mjeseci i obično prestaje do 6. godine. Može se javljati od nekoliko puta dnevno do samo jedanput godišnje. Pozitivna porodična anamneza može se javiti u 25% slučajeva. U nekim slučajevima može biti udruženo sa anemijom.
Tipični napad zacenjivanja traje 2-20 sekundi. Dijete plače, forsirano izdiše, prestaje da diše i ili poplavi (plavi – cijanotični napad) ili poblijedi (blijedi napad). Napadi su epizodični, neplanirani, uvijek u budnom stanju, isprovocirani i javljaju se kod zdrave djece.
Plavi napad – Ovaj napad može biti u sklopu napada bijesa ili pokušaja djeteta da preuzme kontrolu nad situacijom. Može se javiti i kao reakcija na bol, strah, ljutnju ili frustraciju, neuspjeh da istjera po svome, iznenadni ili uznemirujući događaj, kao i traumatični događaj. U takvim situacijama dijete počinje snažno da plače manje od 30 sekundi, forsirano izdiše i prestaje da diše. Ima usiljeni izraz lica kao da plače iako nema zvuka, gubi svijest i poplavi. Ukoliko prestanak disanja traje duže od 10 sekundi, kod djeteta mogu da se jave trzaji mišića i ukočenost tijela. Dijete duboko udahne i u toku 30-60 sekundi disanje se normalizuje. Dolazi do povratka u svijest i normalizacije boje kože. Većina djece se potpuno oporavi za manje od jednog minuta od početka napada i vrati se normalnim aktivnostima. Neka djeca mogu plakati ili vrištati, a druga djeca mogu zaspati i spavati neki period poslije toga.
Blijedi napad – Nastaje obično kao odgovor na strah, bol, povredu – pogotovu na neočekivani udarac u glavu. Nepredvidljiv je. Mozak šalje signale prego vagusa, usporava rad srca i izaziva prestanak disanja. Desi se udarac, bol i dijete pada. Može se čuti kratak plač, ali i ne mora. Dijete se oznoji i poblijedi. U toku jednog minuta dijete je dobro.
Oko 20% djece koja imaju respiratorne afektivne krize manifestuje obije faze zacenjivanja u različito vrijeme.
DIJAGNOZA
Dijagnoza zacenjivanja bazira se na ličnoj anamnezi djeteta, porodičnoj anamnezi kao i na kompletnom fizičkom i neurološkom pregledu, kako bi se isključili drugi mogući uzroci napada. Zacenjivanje se dijagnostikuje u sljedećim slučajevima:
– Ranije epizode zacenjivanja
– Karakteristični redosljed događaja
– Izostanak inkontinencije
– Izostanak post konvulzionih simptoma
– Kontrola krvne slike da se ustanovi da li dijete ima anemiju
Treba dodati i:
– Da li dijete već ima neku bolest
– Da li je bilo nekih promjena u ponašanju djeteta u poslednje vreme
– Da li je bilo promjena u životu djeteta, kao što su selidba, nova okolina, razvod, rođenje drugog djeteta…
– Da li su roditelji zabrinuti kako se drugi odnose prema djetetu.
TRETMAN TOKOM NAPADA ZACENJIVANJA
– Ovi napadi su bezopasni i prestaju sami od sebe.
– Tokom napada nemojte držati dijete uspravno. Umjesto toga, položite ga da leži na ravnom. Ova pozicija može povećati protok krvi u mozak i prevenirati neke trzaje mišića.
– Staviti mokru hladnu krpu na čelo djeteta dok ne počne ponovo da diše.
– Nemojte počinjati reanimaciju niti zvati hitnu pomoć – nije potrebno.
– Nemojte ništa stavljati djetetu u usta jer se može ugušiti ili početi da povraća.
– Mjerite vrijeme od početka do kraja napada.
TRETMAN POSLIJE NAPADA ZACENJIVANJA
– Zagrlite dijete kratko i vratite se svojim poslovima. Najbolje je biti opušten.
– Ako ste jako uplašeni ne dozvolite da vaše dijete vidi to.
– Ako je vaše dijete imalo napad bijesa zato što je htjelo da nešto bude po njegovom, poslije napada ne dozvolite mu da istjera svoje .
– Posle napada nemojte ni grditi niti nagraditi dijete za takvo ponašanje.
ŠTA TREBA URADITI DA SE SPRIJEČI NAPAD ZACENJIVANJA?
Većinu napada izazvanih padom ili iznenadnim strahom ne možemo spriječiti. Niti možemo spriječiti napade gdje je okidač bio bijes. Međutim pojedinoj djeci možemo skrenuti pažnju od napada zacenjivanja ako reagujemo prije nego što postanu plavi. Kažite svom djetetu da dođe do vas po zagrljaj ili da pogleda nešto interesantno. Pitajte ga da li želi da pije sok.
– Ohrabrite dijete da emocije izrazi riječima
